OPREZ S KAPIMA I SPREJEVIMA ZA NOS 'Ne samo da stvaraju ovisnost, već može doći i do predoziranja'

Nazire se kraj sezoni prehlade i gripe tijekom koje su se mnogi suočili sa simptomom začepljenog nosa, a sukladno tome pribjegavali i kapima, odnosno sprejevima kao brzom rješenju za 'normalno' disanje. No upravo na te proizvode - zbog nezanemarivih posljedica koje mogu prouzrokovati, među kojima je i ovisnost - struka već godinama upozorava. O kakvim se lijekovima zapravo radi, što rade organizmu kao i koje su alternativne opcije suzbijanja ovakvih tegoba, za Dalmatinski portal objasnila je Cvita Dobrota, farmaceutkinja iz omiške Ljekarne Pivčević-Dobrota. 

'Riječ je o nazalnim dekongestivima, lijekovima koji spadaju u skupinu simpatomimetika. Djeluju tako što rade vazokonstrikciju preko alfa adrenergičkih receptora, najskraćenije rečeno - odblokiraju začepljeni nos. Naime, kontrahiraju arteriole - male krvne žilice - pri čemu se smanjuje protok krvi kao i otečenost sluznice te se povećava protok zraka, što mi subjektivno osjećamo kao olakšanje i mogućnost disanja. Koriste se kod upala sinusa, rinitisa, čak i kod upale uha - jer su uho i nos puno povezaniji no što se čini na prvu. 

Na tržištu postoje u obliku kapi i u obliku sprejeva. Najčešće su dostupni u dvije jačine koje se klasificiraju za odrasle i za djecu. Primjerice, za djecu u dobi od dvije do šest godina uglavnom se koriste jedna do dvije kapi dva do tri puta dnevno, no to ovisi i o proizvođaču', uvodno je iznijela naša sugovornica.

Uporište velikoj potražnji pronalazi u njihovim značajnim prednostima. Posrijedi su brz početak djelovanja i vrlo visoka učinkovitost. Djelovanje, naznačila je, počinje za svega par minuta, a traje i po par sati, kod dugodjelujućih dekongestiva i do 12 sati. 

Usprkos tome što su bezreceptni, stručnjakinja s kojom smo razgovarali upozorila je kako i dalje imaju status lijekova. 

'Bezrecpetni lijekovi dobivaju svoj status na temelju svoje sigurnosti, odnosno dokazano je da su sigurni ako se koriste prema smjernicama za korištenje. Kako nije potreban odlazak liječniku, brzo i lako se dolazi do njih - na temelju samog dolaska u ljekarnu. No i dalje je vrlo bitno da se koriste prema spomenutim smjernicama koje bi farmaceut na mjestu izdavanja lijeka trebao i usmeno dati pacijentu', istaknula je. 

Upravo zbog toga što su kapi i sprejevi za nos lijekovi, kako je naglasila, imaju i svoje nedostatke. Ponajprije, ograničena im je primjena. Smiju se koristiti pet do sedam dana, nipošto ne duže od toga. 

'Čak može doći i do predoziranja jer, bez obzira na to što se radi o lokalnoj primjeni, odnosno primjeni u nosu, dio lijeka može ući u takozvanu sistemsku cirkulaciju, odnosno u tijelo. Dakle, ne djeluju smo u nosu. 

U praksi se može uočiti kako dolazi do kronične začepljenosti nosa i tzv. začaranog kruga. Pretjeranim uzimanjem dekongestiva - bilo u smislu količine na dnevnoj bazi ili pak u smislu više dana zaredom - nanovo nastaje stanje koje ti dekongestivi liječe. Kada prestane njihovo djelovanje, pacijenti imaju potrebu ponovno ih uzimati jer je sluznica jednostavno toliko natečena da se želi smanjiti njena natečenost. Tako se stvara taj začarani krug koji, nažalost, u većini slučajeva, ako osobe nemaju izrazitu volju i dobre upute, zna potrajati. Ovisnost može imati i psihološku narav. Primjerice, osoba čim uđe u zadimljenu prostoriju ima potrebu uzimati kapi za nos', iznijela je. 

Izuzev ovisnosti, ukazala je i na druge rizike vezane uz uporabu kapi, odnosno sprejeva za nos. 

'Mogu imati i nuspojave u vidu nemira, nesanica, glavobolja. Mogu se odraziti i na krvni tlak, na srce, srčani ritam, čak i stvarati aritmije te osjećaj tzv. lupanja srca. Na lokalnoj razini može doći do suhoće sluznice i peckanja. No ono s čim se najčešće ipak susrećem u praksi upravo je ta fiziološka ovisnost koja se može stvoriti. Osobno sam imala i još uvijek možda imam pacijente koji imaju mali problem s njihovim konzumiranjem', otkrila nam je farmaceutkinja. 

Priznala nam je da je u svom svakodnevnom radu 'dosadna', odnosno da kontinuirano nastoji pacijentima koji pristižu u njenu ljekarnu pojasniti na koji se način trebaju odnositi prema lijekovima. S druge pak strane, kazala je, kada im se obrati osoba koja je već razvila svojevrsnu ovisnost o dekongestivima, struka pribjegava 'step down' interveniranju. 

'Poanta je da pacijent pokuša što manje uzimati te kapi za nos, što je logično, ali se ne može dogoditi naglo. Kao medicinski djelatnici preporučujemo da se počnu uzimati slabije kapi kako bi se sluznica navikla na manju koncentraciju te kako bi nakon određenog perioda već i sama fiziološka otopina - 0,9-postotna otopina natrij klorida - mogla djelovati. Ne dogodi li se to, može se pokušati i s 2,3-postotnom fiziološkom otopinom koja na prirodan način odčepljuje nos.

Kod takvih pacijenata, dakle, uvijek preporučujemo obilno ispiranje sluznice fiziološkom otopinom, inhalaciju također s fiziološkom otopinom ili naprosto korištenje prirodnijih dekongestiva kako bi se smanjila potrošnja kemijskih', navela je. 

Ustvrdila je kako spomenuta 'morska' voda, odnosno fiziološka otopina definitivno funkcionira. Stava je kako bi se trebala intenzivnije koristiti u svakom kućanstvu te kako bi trebala postati dijelom rutine, poglavito kad su djeca u pitanju. 

'Takvo svakodnevno higijensko pranje dobro je za sluznicu. K tome, ispiranjem se mogu suzbiti i virusi s kojima se dolazi u kontakt preko nosa, moguće je utjecati na obolijevanje od raznih respiratornih bolesti i viroza, pa i COVID-a, gripe i prehlade. Dakle, definitivno, obilno ispiranje fiziološkim otopinama i eventualno hipertonične otopine za prirodnu dekongestiju uvijek su opcija. Ljudi nekad nemaju vremena ni volje pa je najlakše kupiti kapi za nos. To je također u redu, ali, ponavljam, potrebno ih je koristiti u skladu s preporukama kako se ne bi stvarali problemi koji se mogu stvoriti', poručila je. 

Tijekom razgovora potvrdila nam je, među ostalim, da je potrošnja kapi i sprejeva pojačana u zimskim mjesecima. Njena je procjena čak i dvostruko u odnosu na ljetni period. Unatoč tome što broj prodanih proizvoda ovisi o ljekarni i broju stanovnika koji joj gravitiraju, iz svojeg je iskustva iznijela podatak da se radi o prosjeku od 10-ak pakiranja dnevno, odnosno 300-tinjak mjesečno što se doima kao 'ozbiljna' brojka.   

'Kod nas u Dalmaciji, a i generalno na obali ljeti su problemi definitivno manje izraženi jer se ljudi kupaju u moru, a morska voda pročišćava nos, sluznicu, sinuse pa se i na taj način uklanjaju nekakvi alergeni, virusi i bakterije. Zaista budu puno manje tegobe. Uz to, ljudi koji inače koriste te kapi tijekom cijele godine ljeti to čine puno manje', zaključila je Cvita Dobrota.