Ova bolnica dobila je moćan uređaj koji prepoznaje tumor već u začetku
Pomiče granice u srazu umjetne i ljudske inteligencije
U slici pluća na ekranu računala jasno su se vidjele tri mrlje, dvije manje i jedna veća. Lako bi ih se moglo proglasiti metastazama, da ih se promatralo standardnim uređajem. Krenulo bi se s kemoterapijom, imunoterapijom... Međutim, ovdje je liječnik uključio softver za precizno mjerenje tih mrlja, u medicini ih nazivaju nodusima. Odmah su se pokazala tri rezultata: prva brojka je imbibicija kontrastom, druga je volumen nodusa bez kontrasta i treća kazuje koliko kontrasta nodus upija (imbibira).
Nula-nula-nula, govorile su brojke, a to je značilo: benigno! I drugi je nodus, kao i prvi, bio promjera šest milimetara. Nula-nula-nula, i taj je benigan. Treći se već na prvi pogled razlikovao od prva dva, bio je veći i izduženiji, promjera 9,5 milimetara. 70-24-41, pokazala su mjerenja. Ako se uključi funkcija obojenosti, taj zadnji nodus pokazat će se obojen, za razliku od prethodna dva. Nalaz glasi: dva benigna i jedan maligan, a to nije više isti stupanj bolesti kao da su nađena tri maligna nodusa.
Ovom mjerenju Večernjak je imao priliku svjedočiti u Radiochirurgiji, specijalnoj bolnici za dijagnostiku i liječenje karcinoma, koja je nedavno dobila kvantni CT za onkološko testiranje za radioterapiju i radiokirurgiju. Kvantni CT koristi se posljednje dvije-tri godine za dijagnostiku, i to u nevelikom broju europskih centara poput Stockholma i Beča, nakon što je za tu namjenu testiran na Klinici Mayo. Siemens sada ide korak dalje i kvantnom CT-u proširuje indikacije.
Moćan uređaj na testiranje za cijeli svijet povjerio je upravo Radiochirurgiji. Kako to?, pitat će se mnogi. Tako što je Radiochirurgija već dvije godine Siemensov Referentni centar za primjenu umjetne inteligencije, reći će dr. Dragan Schwarz, ravnatelj Radiochirurgije. Prvi pacijent za planiranje radioterapije i radiokirurgije naručen je 21. listopada, a u Radiochirurgiju tim povodom uskoro dolaze i inženjeri i znanstvenici iz centrale Siemensa. Večernjak je pak dobio priliku prvi se uvjeriti kako je riječ o stroju fascinantnih mogućnosti, koji zapanjuje i najiskusnije liječnike i pomiče granice u srazu umjetne i ljudske inteligencije, piše Večernji list.
- To je sasvim nova tehnologija, revolucionaran stroj. Kvantni CT jedini je CT na svijetu koji daje dozu zračenja toraksa kao da slikate pluća PA i profilom, dvije snimke. CT starije generacije davao je dozu zračenja kao da 150 puta slikate pluća. A u usporedbi s današnjim CT uređajima zadnje generacije, znači low dose i ultra low dose, kvantni CT zrači 36% manje. Zbog toga je kvantni CT idealan za screening karcinoma pluća, koji se, međutim, obavlja standardnim 128-slojnim CT-om kakav ima većina hrvatskih bolnica, imamo ga i mi – kaže prof. Ivica Mažuranić, pulmolog i radiolog iz Radiochirurgije.
On je s akademikom Miroslavom Samaržijom na Jordanovcu radio na uspostavi Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka pluća, koji sada prihvaćaju i ostale europske zemlje. Naime, zaključak europskog radiološkog kongresa održanog ranije ove godine jest upravo da je strategija borbe protiv raka pluća jedino preventiva, tj. screening. A nova tehnologija kvantnog CT-a značaj i rezultate screeninga mogla bi uvelike unaprijediti.
- Kad smo kreirali screening karcinoma pluća, znali smo što će biti problem. Naime, kad nađete nodus na plućima i on je, na primjer, u promjeru velik pet milimetara, ne možete ga ni na koji način dijagnosticirati jer je još premalen. Ne možete uzeti materijal od njega niti ga možete cijelog izvaditi kako biste ga analizirali i vidjeli što je on zapravo, jer to je premala veličina da bi se na njoj mogle provoditi bilo koje dijagnostičke metode. Kirurg ne može operirati jer ne može napipati takav jedan mali nodus, osim ako je baš jako površinski, ali najčešće to nije tako. Ne može se izvesti ni perkutana transtorakalna punkcija, jer ne možete gađati petmilimetarski nodus, ne možete ni bronhoskopski, što je drugi put kojim se inače dolazi do tog materijala. Preostaje čekati, znači raditi periodične kontrole kako bi se vidjelo hoće li će narasti. Nodusi tako male veličine imaju veoma mali postotak rizika da su maligni, ali ipak to mogu biti. Stoga se ti nodusi kontroliraju dok ne narastu do određene veličine i postanu dostupni za dijagnostiku, odnosno do trenutka kada možete od njih uzeti materijal. Prema screening programu, to je do veličine od 15 milimetara, odnosno centimetar i pol - govori prof. Mažuranić.
Koliko vremena mora proći da bi nodus narastao na tu veličinu, teško je reći jer nema standardne brzine ni jedinstvenog tempa rasta. No program ipak ima svoje zadane parametre, koji su nužni kako bi se screening uopće mogao provoditi, piše Večernji list.