Probioticima do zdravog organizma
Često dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže dobrih i loših bakterija
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi organizmi koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Najčešće pričamo o zdravlju naših crijeva, u kojima je važno imati određenu količinu dobrih bakterijska. Nerijetko da bi to postigli posegnemo za probioticima, a oni sve sve češće nalaze i u, primjerice, kremama i sapunima.
Uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, te čak pri korištenju antibakterijskih sapuna, često dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže dobrih i loših bakterija. Tada na scenu stupaju probiotici, javlja HRT.
- Ja sam prije 20 i nešto godina pročitala jednu knjigu i zapravo tada osvijestila koliko su crijeva važna za zdravlje organizma, gdje su zapravo crijeva temelj zdravlja. Knjiga se zvala 'Život bez boli', dosta se opisivalo o samom načinu funkcioniranja dobrih bakterija u crijevima i sluznicama. Tada su u svijetu već imali kliničke studije, na našem tržištu ih tada nije bilo - kaže Rosa Ferenčević, kemijski tehnolog.
- U crijevima se prirodno nalaze probiotičke bakterije, ali zbog raznih vanjskih utjecaja poput stresa, prehlada, bakterija, korištenja antibiotika njihov broj pada. Vi s probioticima, odnosno dodatkom prehrani u obliku probiotičkih bakterija taj broj povećavate i crijevnu floru zapravo zaštićujete od svih nepoželjnih vanjskih utjecaja - kaže Marina Ferenčević, ing. prehrambene tehnologije.
Osvijestivši vrijednost probiotika te njihovu nezastupljenost na domaćem tržištu, kemijski tehnolog, ali i homeopatkinja Rosa Ferenčević se 2002. godine dala u proizvodnju tekućih probiotika. Put je bio težak i dugotrajan, uz mnoštvo pravnih i proceduralnih zavrzlama, no ipak ne i neizvediv.
- Prve probiotike koje smo radili smo poklanjali i pili s prijateljima i kad je bilo dokazano neko ispitivanje učinkovitosti, onda smo išli raditi registraciju na Ministarstvo zdravlja. Na Ministarstvu zdravlja su nas svi blijedo gledali tada jer nije bilo baš probiotika na hrvatskom tržištu. Uglavnom ih je bilo u suhom obliku i kapsulama - kaže Rosa Ferenčević.
Najčešće korišteni probiotici su oni roda bifidobacterium i lactobacillus. Pomažu zdravlju prvenstveno poboljšavajući imunološke i želučano-crijevnu funkcije te prevenirajući infekcije.
- Probiotici se koriste kod proljeva, kod želučanih tegoba, čira na želucu, Helicobacter pylori, kandide kada nabuja u crijevima, općenito za jačanje imuniteta i preporučuje se da se uz antibiotik koristi probiotik.
Osim što su ih pili zadovoljni korisnici su ih počeli primjenjivati i u druge svrhe te postali inspiracija za razvoj inovativnih proizvode. Uz sprej za nos, tako se dogodila i međunarodno priznata inovacija - probiotičke vaginalete koje su sigurne i za trudnice.
- Vaginalete su medicinski proizvod na prirodnoj bazi, koji sadrži eterična ulja i probiotičke bakterije. Probiotičke bakterije služe kako bi u vaginalnoj flori povećale prirodan broj laktobacila, kako bi održale pH rodnice, protiv suhoće rodnice, i općenito djeluju protiv gljivica i gljivično virusnih infekcija - kaže Marina Ferenčević.
Nakon vaginaleta, kreirani su i supozitoriji te krema za hemoroide, a zatim se probiotike počelo ugrađivati i u kozmetiku.
- Kreme s probioticima su isto jako važne kod ekcema, kod dermatitisa, kod oštećene kože od sunca, agresivnih sapuna, stvaraju barijeru na koži i time štite od štetnih događaja.
Dobrobiti probiotika danas su općeprihvaćene i u Hrvatskoj. Preventivno ih uzimamo uz antibiotike i spremno ih se latimo na prve znakove diareje. No važno je znati i da ravnoteža crijevne mikroflore počinje s prehranom. Zato je potrebna svakodnevna konzumacija namirnica koje poboljšavaju rast dobrih bakterija. Najčešće su to fermentirani proizvodi - jogurt, kefir, acidofil, jabučni ocat te ukiseljeno povrće.