Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Press Projekt 'Brod-poliklinika' prijavljen na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije za organizaciju specijalističke zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima

Projekt 'Brod-poliklinika' prijavljen na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije za organizaciju specijalističke zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima

Autor je dr. Joško Kalilić

Dr. Joško Kalilić autor je projekta 'Brod-poliklinika' i bivši član Povjerenstva Ministarstva zdravstva za poboljšanje zdravstvene zaštite na otocima-

Projekt B'Brod-poliklinika' osmišljen je prije više godina u želji da se poboljša medicinska specijalistička zaštita stanovnika nastanjenih hrvatskih otoka kojima je zajednički negativan prirodni prirast stanovništva (izuzetak je otok Lošinj), što jasno govori o demografskoj ugroženosti naših otoka. Projekt je prije više godina bio upućen vladi RH, Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, HZZO-u kao i svim primorskim županijama koji su se pozitivno izrazili o projektu, ali u to vrijeme kad je projekt izrađen i ponuđen za realizaciju bilo je teško osigurati financijska sredstva iz EU fondova za izgradnju i opremu broda.

Donošenjem odluke Vlade o izradi novog Zakona o otocima, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije je raspisalo javni natječaj za projekte koji poboljšavaju život na našim otocima, uključujući i i unaprjeđenje zdravstvene zaštite, dakle sve ono što može pozitivno utjecati na bolji život, a time i na poboljšanje demografske strukture na našim otocima.

Od 1244 hrvatskih otoka, otočića i hridi, napučeno je samo 50 otoka na kojima živi oko 133.000 stanovnika. Pored ekonomskog i turističkog razvoja, otočanima je najvažnija dobro organizirana zdravstvena zaštita. Primarna zdravstvena zaštita (obiteljska medicina i hitna medicinska pomoć) relativno je dobro organizirana.

Međutim, na otocima nema liječnika specijalista (a neće ih vjerojatno ni biti u bliskoj budućnosti jer je njihov manjak prisutan i u bolnicama na kopnu) pa otočani za pregled kod liječnika specijaliste u bolničkim ambulantama na kopnu moraju dugotrajno putovati do kopna uz vrlo nepovoljne uvjete uz fizičko, psihičko, novčano i vremensko iscrpljivanje, da bi mogli obaviti nužan pregled kod liječnika specijalista, ovisno o medicinskoj problematici. Pri tome HZZO izdvaja velika novčana sredstva za troškove putovanja otočana od mjesta stanovanja do bolničkih specijalističkih ambulanti na kopnu i natrag. Taj problem je posebno izražen u zimskim uvjetima osobito kod starijih osoba.

Povremeni dolazak specijalista na neki otok za pregled prijavljenih pacijenata je nemoguće organizirati jer nema toliko specijalista i trebalo bi urediti i suvremeno opremiti više ordinacija na svakom otoku (desetak na svakom od 50 otoka) da bi specijalisti, kad bi ih i bilo, dolaskom mogli kvalitetno izvršiti medicinski pregled i dijagnozu za što bi trebalo investirati izuzetno velika financijska sredstva a koja ne bi bila isplativa jer je manjak specijalista sveprisutan.

Da bi se poboljšala specijalistička zdravstvena zaštita otočana i donekle na taj način smanjila demografska ugroženost otoka, osmišljen je projekt pod nazivom 'Brod-poliklinika'. To je prvi takav projekt ne samo u RH već i u Europi, a možda i u svijetu. Ono što pogoduje primjeni takvog projekta  je paralelni zemljopisni smještaj  Hrvatskih otoka u odnosu na kopnenu granicu (npr. Grčka ima 2000 otoka, a nastanjenih je oko 200 koji su previše udaljeni od kopna i međusobno, što otežava primjenu ovakvog ili sličnog projekta ). 

Brod-poliklinika je specijalni brod tipa katamarana dužine 40 m i širine 9 m. Na glavnoj od 3 palube nalazi se 10 specijalističkih ordinacija najsuvremenije opremljenih za preglede i dijagnostiku raznih medicinskih oboljenja uz prateću medicinsku i brodsku infrastrukturu (ultrazvuk, laboratorij, mala ljekarna najnužnijih lijekova, računalna obrada svih pacijenata, klima uređaji, sanitarni čvor za osoblje i pacijente, dizalo ili rampa za invalidne osobe itd. Također, predviđen je i helidrom na gornjoj palubi za eventualni poziv helikopterskoj službi za bilo koji hitni slučaj koji se može dogoditi na otoku za vrijeme boravka broda ili na nekim od brojnih jahti koje u ljetnim mjesecima plove Jadranom na kojem se tog dana i trenutka može nalaziti brod.

Prema projektu 'Brod-poliklinika' u ordinacijama radi 10 specijalista (dermatolog, ginekolog, internist, kirurg, oftalmolog, ortoped, otorinolaringolog, pedijatar, psihijatar, urolog). Uz specijalističke ordinacije nalazi prostorija za polivalentni ultrazvuk i dodatni prostor za glavnog medicinskog tehničara s računalom i kartotekom.

Prednosti projekta 'Brod-poliklinika':

- Omogućava najpogodniji i najracionalniji način pružanja medicinskih specijalističkih usluga.

- Suvremeno opremljene specijalističke ordinacije osiguravaju kvalitet stručnih usluga na svim posjećenim nastanjenim otocima.

- Njegov dolazak na otok imao bi pozitivni psihološki učinak na njegove stanovnike tim više što bi dolazio redovito i po ustaljenom rasporedu.

- Omogućava organiziranje preventivnih sistematskih pregleda stanovnika, pa i turista (prema osobnoj želji, uz naplatu) te predavanja za otočane i zdravstveno osoblje koje radi na otoku.

- Mladi liječnici i specijalizanti mogu kroz aktivno sudjelovanje u ambulantnom radu provoditi i dio medicinskog staža.

- Povremeno se cjelokupno osoblje broda može uključiti u potragu i spašavanje u slučaju većeg incidenta na moru koji se eventualno dogodi u relativnoj blizini broda.

- Pritisak na rad bolničkih ambulanata na kopnu bi se smanjio jer bi se većina otočana pregledala na brodu, a i troškovi HZZO-a za njihova putovanja do kopna značajno bi se smanjila.

- U ljetnoj sezoni se mogu koristiti usluge specijalista iz drugih bolnica u Hrvatskoj (ako to žele), umirovljenih specijalista i liječnika iz inozemstva koji bi se rado priključili tako zanimljivom i specifičnom načinu pružanja specijalističkih usluga, pogotovo u ljetnoj sezoni.

Organizacija rada specijalističke službe na brodu:

- Brod bi obilazio županijske otoke po rasporedu (jednom mjesečno).

- Npr. iz dubrovačke bolnice na brod ulazi 10 specijalista s medicinskim tehničarom (on/ona je glavni koordinator rada na brodu za svoju županiju koji vodi prijem i kartoteku upisanih pacijenata) te brod po rasporedu obilazi nastanjene otoke koji pripadaju dubrovačkoj županiji. Nakon obavljenih pregleda brod se vraća u Dubrovnik s medicinskim osobljem koje napušta brod te odlazi na redovni rad u svojoj matičnoj bolnici.

- Brod odlazi u Split gdje se obavlja ista procedura kao i u Dubrovniku s tim da medicinsko osoblje iz KBC-a Split dolazi na brod. Isti postupak se obavlja i u Šibeniku, Zadru, Rijeci i Puli.

- Trajanje obilaska županijskih otoka ovisilo bi o broju nastanjenih otoka, njihovoj udaljenosti i broju prijavljenih bolesnika za pregled.

- Uz dobru propagandu mnogi će inozemni specijalisti rado volontirati na brodu ljeti jer im rad na brodu omogućava uz stručni rad donekle i rekreativne mogućnosti.

- Polivalentni ultrazvuk smješten u posebnoj prostoriji koristili bi svi specijalisti prema medicinskoj indikaciji.

- Medicinska oprema ordinacija bila bi u skladu s najsuvremenijim medicinskim standardima.

- Poseban prostor namijenjen je za pohranu pribora za čišćenje i dezinfekciju.

- Koordinaciju za rad broda su županijski Ured za zdravstvo, medicinski tehničar za svaku županiju, Lučka kapetanija i Plovput.

'Brod-poliklinika' - tehnički podaci:

- Brod bi bio izgrađen u Brodosplitu u Brodogradilištu specijalnih objekata  d.o.o. u kojem je već izrađen idejni projekt. Trup broda je obojen u bijeloj boji s crvenim križem na svojim bočnim stranama a iza natpisa 'Brod-poliklinika' koji je obojen u modroj boji.

- Građen je od specijalne aluminijske legure. Dužina broda je 40 m, širina 9 m, gaz  1.5-2m. Mmaksimalna brzina broda je 24 čvora, ima 2 motora, pokretnu rampu ili dizalicu za invalide u kolicima, gumeni čamac s veslima i motorom a predviđena je i mogućnost mini desalinizatora. Ima 3 palube i helidrom koji se nalazi na gornjoj palubi.

- Na glavnoj palubi broda nalaze se 10 potpuno i suvremeno opremljenih specijalističkih ordinacija , muški i ženski sanitarni čvor za bolesnike i posebno za osoblje, dvokrevetne kabine za 20-ak osoba, čekaonica  za bolesnike s posebnom prostorijom za prijem bolesnika s kartotekom.

- Uz kuhinju se nalazi salon za odmor i konzumiranje dnevnih obroka.

- Sve ordinacije i kabine za spavanje su klimatizirane s razglasom koji se prema želji može povezati na glazbenu liniju.

- Izvor električne energije je bešumni agregat a prema mogućnosti se može spojiti i na vanjski priključak u pristaništu.

- Za medicinsko osoblje osigurano je 8 dvokrevetnih kabina s ormarom i umivaonikom te prostor za tuširanje i wc.

- Ugrađen je sustav alarma i protupožarana zaštita.

 - Brod ima klasu Hrvatskog registra brodova koji i nadgleda izgradnju broda

- Svi ostali tehnički detalji broda nalaze se u dokumentaciji izvođača.

Posada broda:

- Zapovijednik broda, strojovođa, kuhar i 1 mornar koji koriste posebne ugrađene prostorije za odmor. Ostali članovi posade mogu prema potrebi  biti učenici Pomorske škole na praksi, mornari HRM, članova Oceanografskog instituta i Veleučilišta.

Financiranje izgradnje broda i godišnjeg održavanja:

- Treba naglasiti da 'Brod-poliklinika' svojim radom osim pogodnosti za otočane donosi uštedu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje jer su troškovi prijevoza za potrebe pregleda otočana daleko veći od troškova godišnjeg održavanja broda.

- Cijena izgradnje broda iznosi oko 2 milijuna eura (uz financiranje iz EU fondova u troškovima njegove izgradnje mogu sudjelovati Ministarstvo zdravstva, HZZO, Vlada iz svog proračuna, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo turizma, Ministarstvo znanosti, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije, županije koje sudjeluju s postotkom prema broju stanovništva (Dubrovačka 8,6%,Splitsko-dalmatinska 32,4%, Šibensko-Kninska 7,9%, Zadarska 11,3%, Primorsko-Goranska 21,5%, Istarska 14,6%, Ličko-Senjska 3,7%), gradovi i općine.

- Eventualni donatori

-Tvrtke koje su zainteresirane finacijski pomoći  su Plovput i osiguravajuće društvo Euroherc

- Europska centralna  banka je zaintersirana za financiranje projekta (dobili smo njihov dopis uz molbu da im zainteresirano ministarstavo uz projekt formalno uputi zahtijev).

Vlasništvo 'Broda-poliklinike'

- Većinski vlasnici broda su Vlada RH, Ministarstvo zdravstva, HZZO, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao i ostala ministarstva

Zaključak

Jedan od važnih demografskih mjera na našim naseljenim otocima je poboljšanje zdravstvene zaštite. Primarna zaštita (obiteljska medicina i hitna pomoć) donekle zadovoljavaju potrebe otočana. Međutim, zbog nedostatka liječnika specijalista otočani su primorani uz velike napore putovati do udaljenog kopna (uz velike troškove HZZO-a) da bi se mogli pregledati kod nekog od bolničkih specijalista. Upravo zbog te činjenice je osmišljen projekt 'Brod-poliklinika' kako bi se taj veliki problem otočana riješio na najpovoljniji način (treba naglasiti da 'Brod-poliklinika' nije bolnica niti služi za organiziranje hitne pomoći, već isključivo kao mobilna organizirana medicinska specijalistička služba koja pruža specijalističke zdravstvene usluge redovitim dolaskom na svim nastanjenim otocima). 

Pitanje financiranja izgradnje i opremanja broda te organizacija rada na brodu kako je opisano u projektu je moguće sudjelovanjem svih navedenih institucija koje su se pozitivno izjasnili o sadržaju projekta.

Vaša reakcija na temu