REZULTATI ISTRAŽIVANJA Smanjenje stresa i bolje mentalno zdravlje važniji od fizičkog izgleda

Uoči obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10. listopada), istraživanje studenata Sveučilišta VERN' sugerira da tjelovježbom od barem jednog sata tjedno možemo utjecati na smanjenje razine stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja.

Ukazuju na to rezultati istraživanja o stavovima i ponašanju hrvatskih građana prema zdravom životu i zdravstvenoj prevenciji koje je provedeno online anketom u lipnju ove godine na uzorku od 828 građana u dobi između 18 i 65 godina. Istraživanje je provela grupa studenata Sveučilišta VERN' u okviru akademskog centra za razvoj studentskih marketinških kompetencija, pod mentorstvom doc. dr. sc. Diane Plantić Tadić i univ. spec. oec. Maje Dawidowsky Mamić.

Većina ispitanika, njih 60,7% je navelo da se na tjednoj razini bave nekim oblikom tjelovježbe. Od toga ih najveći dio vježba od jednog do tri sata tjedno (40% ispitanika), dok ih trećina vježba više od tri sata tjedno, a nešto više od četvrtine manje od jednog sata tjedno.

Među ukupno 503 ispitanika koji se bave tjelovježbom, najzastupljenije je vježbanje na otvorenom što znači da se bave trčanjem, planinarenjem ili nekom sličnom aktivnošću (46,5%), a zatim slijedi vježbanje kod kuće (42,7%), zatim vježbanje u teretani (26%) te u nekom drugom zatvorenom prostoru (21,5%) poput studija za jogu i pilates ili bazena.

Vježbanje kod kuće u najvećoj mjeri prakticiraju oni ispitanici koji za sebe procjenjuju da su pod visokom razinom stresa, dok vježbanje na otvorenom u najvećoj mjeri prakticiraju ispitanici pod umjerenom razinom stresa, a vježbanje u teretani i/ili kod kuće oni pod niskom razinom stresa.

Među ispitanicima koji se bave tjelovježbom, najvažniji razlog bavljenja sportom je očuvanje zdravlja i vitalnosti (za 84,7% ispitanika), dok je na drugom mjestu smanjenje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja (za 64,8% ispitanika), a na trećem mjestu poboljšanje fizičkog izgleda (za 62% ispitanika).

Poboljšanje fizičkog izgleda je najvažniji razlog bavljenja sportom za najmlađu dobnu skupinu ispitanika od 18 do 29 godina (za 77,9% ispitanika), kojima je očuvanje zdravlja i vitalnosti na drugom mjestu važnosti (76,7%). Za dobne skupine ispitanika starije od 40 godina najvažniji razlog bavljenja sportom je očuvanje zdravlja i vitalnosti, a na drugom mjestu po važnosti im je smanjenje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja.

Studenti su također istražili i prehrambene navike ispitanika, a kako su brojna istraživanja pokazala da hrana koju jedemo utječe na kemijski sastav mozga, odnosno na raspoloženje i kognitivne sposobnosti, rezultati su zanimljivi i u kontekstu mentalnog zdravlja.

Od ukupnog broja 828 ispitanika najveći dio njih (50,6%) konzumira tradicionalna tri obroka dnevno, dok ih četiri obroka dnevno konzumira 21%, a nutricionistički optimalniju varijantu s više od četiri obroka dnevno konzumira tek 8,1% ispitanika.

Bez obzira koliko obroka dnevno konzumiraju velika većina ispitanika je odgovorila da ne prakticiraju neki poseban model prehrane, a zanimljivo je za primijetiti da najveći udio ispitanika koji konzumiraju četiri i više obroka dnevno ima personaliziranu (stručno osmišljenu) prehranu.

U pogledu učestalosti konzumacije pojedinih namirnica u najvećoj mjeri se konzumiraju meso, povrće i voće. Tako je 66% ispitanika navelo da meso konzumiraju više puta tjedno, a 17% ga konzumira svakodnevno. Povrće više puta tjedno konzumira 54%, a svakodnevno 36% ispitanika, dok ih voće više puta tjedno konzumira 46%, a 29% ih jede voće svakodnevno.

Riba se ipak konzumira u nešto manjoj mjeri pa ju više puta mjesečno konzumira 41% ispitanika, dok ih samo 8% ribu konzumira više puta tjedno. Alarmantno zvuči rezultat da brzo procesuiranu hranu (fast food) čak 50% ispitanika konzumira više puta mjesečno, a dodatnih 17% je konzumira jedanput tjedno. Istraživanje je također pokazalo da gotovo 73% ispitanika konzumira jednu do dvije litre vode dnevno, odnosno manje od preporučene količine.