Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay ROK DO KRAJA GODINE Bolnice moraju svesti liste čekanja na manje od 200 dana

ROK DO KRAJA GODINE Bolnice moraju svesti liste čekanja na manje od 200 dana

'Razmišljamo uvesti MR i nedjeljom'

Bolnice moraju svesti liste čekanja na manje od 200 dana do kraja godine, a najveći problem za to skraćivanje predstavljaju pregledi magnetskom rezonancom (MR), dermatoskopija i pregledi kod imunologa, koji se najdulje čekaju, čulo se na konferenciji MedMed koja se u organizaciji Zbora medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva održava tradicionalno u Grožnjanu, javlja Večernji list

- KBC Sestre milosrdnice to nastoji riješiti tako što smo MR uveli i subotom, a sad razmišljamo da to bude i nedjeljom, ali to sve treba i platiti - kazao je prof. Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice na panelu pod nazivom Aktualna pitanja vezana uz reformu bolničkog sustava.

Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu napomenuo je da je istina kako se stalno povećava broj dijagnostičkih i intervencijskih medicinskih postupaka, ali ponovno je naglasio da se broj liječnika u Hrvatskoj posljednjih godina povećao najviše u usporedbi s drugim zemljama u okruženju. U deset godina ta je brojka narasla za 3500 pa imamo 21% više liječnika nego 2013. kad ih je bilo 13 tisuća.

- Jedan od najvećih problema u zdravstvu su duge liste čekanja. To su javno-privatni rad, nedostatak evidencije, pad produktivnosti rada a ne pad broja liječnika, govore iskustva zemalja u okruženju – iznio je dr. Jurković. Zdravstvene potrebe povećavaju se sa starenjem stanovništva, ističe doc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore. 

- S većim brojem pacijenata starijih od 65 godina, eksponencijalno raste potrošnja kadrovskih i materijalnih resursa u zdravstvu, a hrvatsko stanovništvo uvelike stari i za osam godina ima ćemo više od milijun starijih od 65 godina – ukazuje Luetić.  Iznio je i podatke o nekim specijalistikama koje su posebno kritične u smislu njihova nedostatka, zbog čega je otežan pristup pacijentima koji trebaju tu vrstu zdravstvene usluge. Tako je kazao da dermatologija sve više prelazi u privatne ordinacije a sve manje je dermatologa u javnom zdravstvu: trenutno je omjer 53% u javnom naprema 47% u privatnom i trend raste. Nekoliko hrvatskih županija nema uopće patologe ni mikrobiologe. 

Liste čekanja među ostalim značajno su se produžile i zbog masovnog slanja pacijenata na magnetsku rezonancu, a da je to nerijetko i bespotrebno govori podatak da je 70% nalaza MR-a negativno, na što upozorava prof. Neven Ljubičić. Medicinska tehnologija strahovito brzo napreduje, pretrage se usložnjavaju i sve ih je više. Neke pretrage koje su se do nedavno radile samo u velikim bolnicama, sada rade i manje bolnice pa se pretrage i zbog toga generiraju. Kardiologinja dr. Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) tako navodi da se koronarografija sada radi i u pulskoj općoj bolnici. Prof. Neven Ljubičić, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva pak podsjeća kako ne bi svaka bolnica trebala raditi sve i kako struka treba donijeti odluku o mreži bolnica. 

- Jer ako netko operira manje od pedeset operacija debelog crijeva godišnje, može biti ubojica jer je to nedovoljno iskustva – ukazuje prof. Ljubičić. Kad od Nove godine država preuzme osnivačka prava bolnica od županija, neće biti značajnije promjene ni za pacijente ni za zaposlenike. - Država će direktno plaćati dugove bolnica, ali ako ne napravimo novu mrežu djelatnosti, ništa nismo napravili – kaže prof. Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice. 

Vaša reakcija na temu