Sakoman: Droga je odjednom 'posijana' po Hrvatskoj, a roditelji često ne vjeruju koji su simptomi ovisnosti

Prema posljednjim podacima Europskog istraživanja, Hrvatska je iznad prosjeka EU po korištenju ilegalnih droga - među mladima.

Što je do tih promjena dovelo i kako bi se taj problem trebao riješiti, u razgovoru za Ordinaciju pojasnio je neuropsihijatar, prof. dr. sc. Slavko Sakoman. Istaknuo je odmah kako je istraživanja ukazuju na porast onih koji su dali pozitivan odgovor, među petnaestogodišnjacima, na pitanje imaju li iskustva s korištenjem droga. 

'Po indikatoru ESPAD istraživanja, Hrvatska je bila do prije 10 godina na donjem dijelu donje trećine a sad smo izbili u gornju trećinu zemalja znatno iznad prosjeka po onima koji su odgovorili pozitivno da su imali iskustva s drogama. Na drugom smo mjestu po broju pušača duhana, Hrvatska ima 20 posto petnaestogodišnjaka koji redovito puše duhan, jedino su po tom potpitanju gori bugarski klinci, dok Norveška ima 9 puta manje petnaestogodišnjaka ovisnih o duhanu, a isto se odnosi i na konzumaciju alkohola u toj zemlji. Značajno smo pri vrhu te žalosne rang liste EU zemalja', ističe sugovornik. 

Na pitanje što je promjene uzrokovalo, jasno odgovora da su u pitanju društveni mehanizmi i državni mehanizmi koji ne funkcioniraju jednako kao ni odgojno obrazovni programi koji moraju smanjiti interes mladih za konzumiranje sredstava, odnosno ih osposobiti za samosvjesno, samozaštitno, zdravo, ne rizično ponašanje. 

Mladi su spontani ako nitko s njima ne radi, ne upozorava, roditelji ako nisu informirani, oni se odgajaju sami, izloženi onome što se događa na ulici. To što se događa na ulici se značajno promijenilo od 2015. godine, što je potvrdio i institut Ruđer Bošković gledajući potrošnju droga u otpadnim vodama. Gdje smo od 2014/2015.g povećali potrošnju amfetamina za 400 posto, a do 21 godine između 1000 - 500 posto. Velika dostupnost je povećala i veću izloženost mladih ljudi drogama. Za klince su ovaj čas dominantni kanabis, na prvom mjestu, slijedi ga speed pa ecstasy, ističe prof. Sakoman. 

'Pomijenilo se ono što se dogodilo naglo - po Hrvatskoj je odjednom posijana droga, navodi te ističe, mnogi su ljudi umjesto zabave, ponekad uz pivo, počeli koristiti kokain, mnogi su dileri su osjetili da se na tome može brzo zaraditi, i na kraju ta dostupnost droga, koja je na početku išla prema odrasloj populaciji, spustila se na ulicu. Među mlade. Nitko ne provodi programe zaštite djece koja su  bez zaštite roditelja, što se u Skandinaviji radi, gdje maloljetnik iza 11 sati ne može biti vani. To moraju raditi stručnjaci koji znaju pristupiti mladom čovjeku, a ne policija', dodaje prof. Sakoman. 

Što se tiče pitanja u kojem je gradu u Hrvatskoj droga najdostupnija kaže kako prema podacima koje posjeduje nema velike razilike između Zagreba, Dubrovnika, Zadra, Pule ili Rijeke, ali navodi kako postoji samo za Zagreb objektivno istraživanje u čijim rezultatima stoji kako je na provom mjestu po potrošnji u Zagrebu upravo amfetamina, slijedi ga kanabisa (u radne dane) - i to je, ističe, katastrofa. 

Najgora je posjednica da droge ometaju strukturiranje osobnosti u procesu intenzivnog odrastanja, psihološkom smislu, ali u smislu organizacije rada neuronske mreže samog mozga. Granice treba postaviti roditelj, kada su u pitanju ponašanja povezana s izazivanjem brze tjelesnom ugode; seks, droga, alkohol i kocka. Razvija se model ponašanja koji tjera na intenzivnu ugodu, i to stvara otisak takav da oni teže ponavljanju tih ponašanja, a gube interes za školske obaveze, čak i za rekreaciju, druženje, za čas ne trebaju ništa osim brzog zadovoljstva, pojašnajva sugovornik. 

'Prije svega se treba educirati, a roditelji to nisu prema programu školskog ili nekog drugo sustava, drugo oni ne mogu vjerovati da bi njihovo dijete radilo nešto iza leđa, muljalo i petljalo, no povjerenije treba ponekad provjeravati. Kada dođe do promjena ponašanja, ili ocjena, roditelji često ne mogu vjerovati da je u pitanju droga, a ne buntovno raspoloženje mladih. Kada se suoče s činjenicama, često je jako kasno. Samo marihuana stvara ovisnost, oštećuje razvoj inteligencije, smanjena motivacija u školu... Jednom kad isprobaju, vrlo ih je teško liječiti ali je duplo jednostavnije i lakše prevenirati', naglašava stučnjak. 

'Od tog akcijskog plana ne očekujem ništa, oni koji su zadnjih godina dozvolili da dođe do ove eksplozije porasta konzumacije droga - zar očekivati od njih da i nešto pametno napišu i da će to biti provedeno? Nema nove nacionalne strategije, uvijek su isti principi. To su brda novih papira i zadataka, pišu se cijelu godinu programe a ne provodi se ništa', zaključuje.