SIGURNIJI INTERNET Samo dan prije zagrebačke tragedije razgovarali smo sa socijalnom pedagoginjom, evo na što je upozorila roditelje

Našle smo se novootvorenom prostoru Centra za sigurniji internet u Splitu, samo dan uoči tragedije u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko. Razmišljale smo kako bismo trebale pristupiti temi i privući čitatelje, prvenstveno roditelje, da razmisle o problemima današnjice, da promotre svoje dijete, razgovaraju i osvijeste kako se imaju gdje obratiti za pomoć.

Dan uoči tragedije razmišljale smo je li Božićno vrijeme primjereno potenciranju ovakvih tema i hoće li se roditelji uopće obazirati na takve i slične priče, pogotovo sada kada su pod pritiskom posla, blagdanskih obveza, poklona, uređenja doma...

Tragedije ne poznaju blagdansko vrijeme, a to najbolje znaju svi koji su posredno ili neposredno uključeni u stravičan događaj u Zagrebu. Očito je svaki dan pravo vrijeme da se skrene fokus javnosti, a roditelji i obrazovni djelatnici su prvi koji bi trebali reagirati.

Ovaj članak je trebao početi drugačije. Na uvodu je trebala pisati brojka - 42,1 posto.

Danijela Perić Krstulović upozorava da je 42, 1 posto srednjoškolaca doživjelo online seksualno uznemiravanje.

Spomenimo i drugu brojku. Samo 10 posto srednjoškolaca se obratilo odraslim osobama za pomoć. Kako to? Zapitajmo se.

Ako pokušamo zanemariti nevjerojatno visok postotak online seksualnog uznemiravanja, ne možemo pobjeći od zapanjujućih činjenica da je pojavom društvenih mreža zabilježen nagli porast anksioznosti i depresije te posljedično samoozljeđivanja i pokušaja samoubojstva kod djece i mladih osoba.

Socijalna pedagoginja Danijela Perić Krstulović u svom radu svakodnevno susreće roditelje koji iskazuju svoju nemoć i vape za pomoći jer im je dijete, najčešće u dobi između 11 i 17 godina, postalo ovisno o video igrama, prekomjerno provodi vrijeme na mobitelu ili ispred drugih ekrana, sudjeluje u online kockanju, ne uspijeva se na vrijeme ustati za školu jer veći dio noći provodi na mobitelu itd.

Zbog ogromne potrebe, u Splitsko-dalmatinskoj županiji na poziv Županije, otvoren je Centar za sigurniji internet, treća lokacija ureda u Hrvatskoj kojeg uspješno vodi Centar za nestalu i zlostavljanu djecu posljednjih 10 godina. Svaki mjesec imaju 12 termina koje mogu popuniti zabrinuti ili znatiželjni roditelji, a u slučaju potrebe, oslobodit će se još termina. Savjetovanje i pomoć je potpuno besplatna. 

- Roditelji nam se mogu javiti ako primjerice ne uspijevaju postaviti granice u odnosu na dijete po pitanju korištenja ekrana; ako je dijete žrtva elektroničkog nasilja ili se nasilno ponaša; ako dijete previše vremena provodi online ili ako se žele više educirati o korisnim aplikacijama te osvijestiti današnje rizike u online svijetu. Mnogi roditelji su u otporu jer to zahtijeva dodatni napor i predstavlja im veliki izazov - otkrila je socijalna pedagoginja.

Centar, koji se u Splitu nalazi na adresi Ulica Hrvatske mornarice 1H, ističe važnost terenskog rada, osobito u školama na otocima i u ruralnim područjima, gdje su ovakve usluge često nedostupne. Njihov je tim je u proteklim mjesecima educirao više od 320 djece i 170 stručnjaka kroz različita predavanja.

- Mislim da postoji veliki jaz između nas, 'digitalnih doseljenika', i djece koja su 'digitalni urođenici'. Oni se rađaju u ovom online svijetu i od toga ne možemo pobjeći. Smatram da taj jaz treba smanjiti i vjerujem kako se to može jedino otvorenom komunikacija, osvještavanjem i nužnom edukacijom, kako roditelja, tako i stručnjaka u odgojno-obrazovnom sustavu - istaknula je naša sugovornica.

Prevencija treba krenuti već od predškolskog sustava kroz rad s roditeljima.

- Danas djeca sve ranije imaju svoje mobitele i društvene mreže. Podsjećam da su prema zakonu društvene mreže zabranjene mlađima od 13 godina. Primjerice, WhatsApp nije mreža samo za dopisivanje, jer sada imate kanale preko kojih možemo pratiti jedni druge, mijenjati statuse. To je također društvena mreža koju koriste djeca već od prvog razreda osnovne škole. Istraživanja pokazuju kako se najviše elektroničkog nasilja događa upravo u WhatsApp grupama razreda - istaknula je Perić Krstulović. 

Smatra da smo svi zajedno zakoračili u 'digitalnu džunglu' bez ikakve edukacije i predznanja. Samo za razliku od nas, naša djeca razvojno ne mogu prepoznati opasnosti niti imaju razvijeno kritičko mišljenje.

- Nalazimo se u situaciji gdje imamo porast kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju u Hrvatskoj. Osim toga, bilježimo porast nasilja u obitelji, porast poteškoća mentalnog zdravlja kod djece i mladih, porast seksualnih ucjena putem interneta te financijskih ucjena putem video igara. Statistika je tu, s tim da ima jako puno i tamnih brojki. Pitanje je što radimo s tom statistikom. Služi li nam samo da napišemo godišnji izvještaj ili ćemo početi napokon nešto raditi za dobrobit naše djece - pita je naša sugovornica.

Tvrdi kako joj roditelji često govore da njihovo dijete ima pravo na mobitel i privatnost. Naravno da dijete ima pravo na privatnost sukladno dobi, dodala je, ali prije svega dijete ima pravo na sigurnost. Imati mobitel nije dječje pravo.

- Mi našoj djeci moramo osigurati sigurnost, a u online svijetu nisu sigurna. Primjerice, mnogi roditelji uopće ne znaju što su PEGI oznake niti s kime im dijete igra video igre. On ili ona može igrati s prijateljima iz razreda, ali i s bilo kim diljem svijeta. Nedavno nam je u osnovnoj školi dječak od 8 godina rekao kako igra video igru za koju je preporuka 18+ godina. Vrlo često je riječ o nasilnim igrama i posljedično djeca mogu razviti različite strahove jer je takva vrsta video igre potpuno neprimjerena za njihovu dob - kaže Perić Krstulović koja je donedavno radila u Odjelu za djecu i mlade Zavoda za socijalnu skrb u Splitu. 

Tada je također upozoravala na sve veći broj djece i mladih koji prekomjerno i bez ikakvih granica vrijeme provodi na ekranima. Kao neke od najtežih posljedica navodi nasilje u obitelji, poteškoće mentalnog zdravlja, online kockanje i odustajanje od škole.

- Naša istraživanja pokazuju da srednjoškolci provode osam sati dnevno na mobitelu, ali toliko provode i roditelji. A poznato je kako djeca uče po modelu. Međutim, razumijemo li što to zapravo znači? Ako dijete viđa svog roditelja kako navečer odlazi spavati s mobitelom ili za ručkom koristi mobitel, kakvu poruku šaljemo tom djetetu? Obratite pažnju malo oko sebe pa pogledajte koliko roditelja primjerice u restoranu neprestano gleda u mobitel, dok dijete u njih gleda. Na taj način roditelj djetetu šalje poruku: 'Nisi mi važan/važna'- slikovito je opisala socijalna pedagoginja Centra za sigurniji internet.

Nije cilj djeci ukloniti mobilni uređaj iz ruke, jer je to danas nemoguće, ali je vrijeme da se usmjerimo na prevenciju kroz edukacije i osvještavanje.

- Nismo protiv tehnologija, dapače. Smatram kako su tehnologije neutralne, mogu biti i pozitivne i negativne, ovisno o tome kako ih koristimo. Vrlo često nam se učitelji i nastavnici žale kako roditelji rijetko dolaze na informacije i roditeljske sastanke, a kao jedan od uzroka navode e-dnevnik. Mislim da treba jako puno raditi na vraćanju povjerenja i partnerstva između škola i roditelja - istaknula je naša sugovornica.

Roditelji djece vrtićkih dobi već se mogu javljati za pomoć Centru za sigurniji internet. Ovaj problem nije specifičan za Split, već je riječ o globalnom problemu.

- Zadnje dvije godine imala sam jako puno prijava sextinga i sextortiona - iznuda ili ucjena na temelju seksualnog sadržaja, te roditelja koji ne znaju postaviti granice, koji se boje postaviti granice. Dob djece s problemima u ponašanju se smanjila. Ranije smo se nosili s djecom s problemima u ponašanju od 15, 16 godina, a sada dijete već od 9 godina pokazuje određene poteškoće u ponašanju. Temelji suvremenog roditeljstva su granice pa tek onda podrška. Kad ima dijete ima granice, osjeća se sigurno, ima putokaz. Osim toga, bilježimo i jako puno nasilja u partnerskim, mladenačkim vezama. Mislim da tome isto puno doprinosi to što maloljetnike ne educiramo o seksualnom odnosu, već se oni najčešće educiraju preko interneta - nabrojila nam je samo neke od problema, a mogla bi nabrajati još satima.

Inače, Perić Krstulović je jedna od članica gradskog Vijeća za provedbu programa prevencije kriminaliteta, koje je ravnateljima splitskih osnovnih škola izdalo prijedlog zabrane korištenja mobitela u osnovnoškolskim ustanovama.

Stručnjaci napominju kako do treće godine života televizor, kompjuter i mobitel uopće ne bi smjeli biti dostupni djetetu. Djeca i mladi danas su vrlo često izloženi kratkim video materijalima preko raznih aplikacija i društvenih mreža koji mogu rezultirati različitim fizičkim i mentalnim poteškoćama s kojima se susreću prilikom dolaska u školu. Vidljiv je porast zastupljenosti socijalne anksioznosti, poremećaja pažnje i koncentracije, niskog samopouzdanja, depresivnosti, disleksije, disgrafije... Rezultati dosadašnjih istraživanja to potkrepljuju.

Zbog toga, potražite pomoć u Centru za sigurniji internet ili se barem educirajte što sve možete napraviti. Usluge stručnjakinja su vam potpuno besplatne.

Savjetovalište je otvoreno svakim danom od 8 do 16 sati, a stručnjaci su dostupni i putem anonimne i besplatne linije 0800 606 606. Da je pomoć stručnjaka na liniji nužna, govori i činjenica da je zaključno s 15. studenim linija imala više od 815 poziva, a za usporedbu, u cijeloj 2023. godini imala je ukupno 473 poziva.