SLIJEDE KONTROLE Kronični pacijenti ne drže se terapija lijekovima

Čak polovica lijekova propisanih na recept u Hrvatskoj praktički propadne jer se pacijenti, uglavnom kronični, ne drže svoje terapije, kažu u Ministarstvu zdravstva, a da se to više ne događa, u pomoć će priskočiti ljekarnici. Ideja je da upravo oni budu ti koji prate adherenciju, odnosno suradljivost pacijenta, bilježe ju u svojem informatičkom sistemu, a njihova će se zapažanja prikazivati i u Centralnom zdravstvenom informacijskom sustavu (CEZIH) ili, drugim riječima, bit će vidljiva i liječniku. Za tzv. 'implementaciju programskog rješenja za sustav praćenja ishoda liječenja izvanbolničkih kroničnih pacijenata u javnim ljekarnama' Ministarstvo zdravstva planira izdvojiti nešto manje od pola milijuna eura, javna nabava tek se treba raspisati, a mi ćemo sad detaljnije pojasniti što će točno biti novi zadaci ljekarnika, javlja Večernji list.

- S aspekta liječenja kroničnih pacijenata, ljekarne predstavljaju konačnu točku puta pacijenta kroz zdravstveni sustav i izlaznu točku lijeka kao najčešće medicinske intervencije. Veliki broj kroničnih pacijenata nakon uspostavljanja stabilne terapije podiže svoju terapiju na temelju ponovljivih recepata, pri čemu je ljekarnik često jedini zdravstveni radnik s kojim svaki mjesec redovito dolaze u kontakt. Stoga, javne ljekarne unutar zdravstvenog sustava, osim što predstavljaju izlaznu točku lijeka kao najčešće medicinske intervencije, s aspekta liječenja kroničnih pacijenata predstavljaju konačnu točku puta pacijenta kroz zdravstveni sustav, objašnjavaju u Ministarstvu zdravstva pa dodaju kako nema ništa neuobičajeno u tome da upravo ljekarnici budu ti koji će pratiti kako pacijenti napreduju sa svojom terapijom.

U SAD-u, primjerice, govore, pacijentima se lijekovi ni ne mogu izdati prije nego se ispuni poseban protokol praćenja farmakoterapije koji uključuje pacijentov pristup terapiji, izvještaj pacijenta o primjeni terapije, nuspojave, adherenciju, postizanje ciljnih vrijednosti liječenja, procjenu kvalitete života, konzultacije ljekarnika i liječnika prilikom rješavanja problema. Troškovi su svakako jedan od motiva uvođenja ovog novog načina 'kontrole' terapije jer, kako u Ministarstvu ističu, od samog lijeka uvijek skuplje sekundarno liječenje komplikacije kronične bolesti.

- Ljekarne i ljekarnici su najdostupniji dio zdravstvenog sustava, njihovo radno vrijeme i dolazak bez naručivanja predstavlja poziciju koja može omogućiti značajan utjecaj na kontrolu i praćenje kroničnih bolesti. Prosječan pacijent dođe u ljekarnu minimalno dva puta mjesečno, dok je prosjek dolazaka u ordinacije obiteljske medicine svaka dva mjeseca, a na pregled specijaliste nešto iznad jedanput godišnje. Uvođenjem sustava praćenja ishoda liječenja izvanbolničkih pacijenata kroz ljekarne zdravstveni sustav bi dobio vrijedne podatke o statusu bolesti, podaci bi bili dostupni cijelom timu zdravstvenih radnika koji se brinu o zdravlju pacijenta te bi svatko iz svog područja ekspertize mogao pravovremeno reagirati i zbrinuti pacijenta prije pogoršanja zdravstvenog statusa pacijenta - kažu u Ministarstvu iz kojeg dolazi i podatak o "najnesuradljivijim" kroničnim bolesnicima. Propisane lijekove uglavnom ne uzimaju pacijenti s dijabetesom, astmom, kardiovaskularnim bolestima, ali i izvanbolnički onkološki pacijenti. A što o dodatnom poslu za njih kažu sami ljekarnici, iz Večernjaka su pitali predsjednicu Hrvatske ljekarničke komore Anu Soldo.

- Ovaj smo projekt, u suradnji s Ministarstvom radili i mi, a predstavlja on svojevrsnu revoluciju za puno kroničnih pacijenata koji će dobiti skrb. Jer pacijenti k nama dolaze svaki mjesec i mi već sad, po pravilima struke, redovito bilježimo njihovo stanje. Na ovaj način tzv. neregulirane kronične pacijente moći će vidjeti i liječnici te doći do njih kako bi im se pružila daljnja skrb i edukacija - govori Ana Soldo pa dodaje da će se i sam posao liječnika na ovaj način olakšati jer će im se regulirati i nepotrebni dolasci. 

Kako kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, kroz dva mjeseca trebao bi se implementirati novi način rada, a vesele mu se i mladi farmaceuti kojima je on dodatna motivacija za rad u sustavu. Pitaju je i o podatku da 50 posto pacijenata ne uzima svoju terapiju. Je li to točno?

- Nažalost, da, možda ih je i više. Ali tako je svugdje, iako ne možemo shvatiti zašto. Čak i u Americi, gdje lijekove plate, polovica ih ne uzima, možete onda misliti kako je kod nas, gdje su besplatni. Primjerice, imamo pacijenta u radnim četrdesetim godinama koji je sedam godina čekao bubreg, dobio transplantaciju i sad ne pije svoju terapiju. To je nama posve nerazumljivo, kao i, na primjer, onkološki pacijenti koji također ne uzimaju propisane lijekove jer u takvim slučajevima ishod liječenja vrlo je jasan, a on je smrt - kaže Soldo.

Ljekarnici će stanje pacijenta bilježiti u postojećem programskom rješenju za ljekarne, koje će se nadograditi, a ono što će upisivati jesu 'svi važni medicinski i farmakoekonomski podaci povezani s pacijentovom terapijom'. Odnosno, pacijentov pristup terapiji, adherenciju, nuspojave, medikacijske pogreške, ispravnost primjene lijeka, postizanje ciljnih vrijednosti, postizanje odgovarajuće kvalitete života... 

Kako kažu u Ministarstvu, niska razina suradljivosti pacijenata temelj je lošijeg ishoda liječenja, a ljekarnici će ih, također, i uvoditi u terapiju kroz protokol 'prvo uzimanje lijeka', kao i pratiti dinamiku uzimanja farmakoterapije. Sve to, ističe Ana Soldo, ljekarnici već i rade, ali sad će ti podaci biti dostupni i obiteljskim liječnicima koji će lakše moći odlučiti o daljnjim koracima liječenja svojih pacijenata.