STRUČNI SAVJETI Kako postupiti u slučaju udara groma

Poučeni današnjom nesrećom na Kašjunima, donosimo vam upute o postupanju u slučaju udara groma koje je objavio Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

'UDAR GROMA

Smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava.

Simptomi i znakovi

Rani

1. Različiti poremećaji srčanog ritma
2. Srčani zastoj
3. Zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje
4. Gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma
5. Opekline različita oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta – metalna dugmad, nakit (površinske opekline, moguća je i karbonizacija tijela)
6. Blast ozljede prsnog koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjića u 50 posto slučajeva obostrano

Kasni

1. Različiti psihički i neurološki poremećaji

Postupak:

1. Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194.
2. Osnovno je pravilo 'ne povećati broj žrtava'. Ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
3. Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
4. Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
5. Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
6. Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
7. Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.

Kako izbjeći udar groma

Opasnost od udara groma može se izbjeći prihvaćanjem određenih pravila ponašanja:

1. prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla oluja
2. promatrati nebo – tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja
3. ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište
4. ako čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom
5. u zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači
6. ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje
7. ne tuširati se, prati rublje ili posuđe
8. isključiti sve električne uređaje tijekom oluje
9. korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa
10. svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara
11. nikad ne stajati u velikoj skupini ljudi nego se raspršiti, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba
12. izbjegavati eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume
13. u šumi potražiti zakon kraj manjih stabala i grmlja
14. tijekom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta
15. izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda
16. velike spilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena
17. na otvorenom prostoru izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i pognuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo
18. ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma, odmah napustiti to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića.'