Stručnjaci: Očekuje nas prava eksplozija bolovanja zbog epidemije tog poremećaja

Broj osoba koje boluju od poremećaja mentalnog zdravlja i poremećaja ponašanja, odnosno F dijagnoza, sve je veći, osobito među mlađom populacijom, kako u Hrvatskoj tako i u cijelom svijetu. No, unatoč svim pokazateljima o epidemiji tih dijagnoza, povećanje se još nije odrazilo na službene pokazatelje o korištenju bolovanja, čega se dio struke pribojavao.

To će se, kažu upućeni, dogoditi tek u narednih pet do deset godina jer je najveći porast te vrste poremećajima zabilježen među mladima, čiji se ulazak u svijet rada tek očekuje, a čiji se problemi sada bolje doražavaju na rastu broja izostanaka u srednjim školama i na fakultetima, piše Jutarnji list.

Podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazuju da je prošle godine zbog F dijagnoza zabilježeno ukupno 33.499 bolovanja, a da je godinu prije statistika bila slična. Na osnovu neke od F dijagnoza otvoreno je 33.587 bolovanja, a ukupan je broj bolovanja bio 1,421.502. Bolovanja na osnovu F dijagnoza činila su 2,36 posto svih bolovanja.

Slično je bilo i ranijih godina: u 2022. je zabilježeno ukupno 1,341.246 bolovanja, od kojih 30.539 zbog F dijagnoza, što je udio od 2,28 posto. U 2021. je bolovanja na osnovu F dijagnoza bilo 2,7 posto, a 2020. godine 2,64 posto.

No, prosječno trajanje bolovanja zbog bolesti iz F skupine gotovo je peterostruko duže od trajanja prosječnog bolovanja zbog drugih dijagnoza. prema posljednjim podacima, prosječno bolovanje traje 13 dana, a ono zbog problema s mentalnim zdravljem više od 60 dana. Precizno, u 2024. trajalo je 65 dana, u 2023. je iznosilo 62 dana, u 2022. godini 66 dana, u 2021. je iznosilo 65 dana, a u 2020. je bilo najduže, 69 dana.

Stručnjaci mentalnog zdravlja upozoravaju da je gotovo sigurno da će se broj bolovanja zbog F dijagnoza sljedećih godina značajno povećati. To nam se dogodilo nakon rata, a sada se jednim od glavnih uzroka smatra epidemija koronavirusa i nov način života mladih uz pritisak s društvenih mreža

Lani su od 33.499 osoba na bolovanju zbog F dijagnoze samo 3894 bile u dobi od 18 do 30 godina. Najveći udio činile su osobe srednje životne dobi, od 41 do 50 godina, njih 10.280. U skupini onih u dobi od 31 do 40 godina, na bolovanju je bilo 9313 osoba, a u dobnoj skupini starijih od 60 godina njih 3599.

Stručnjaci upozoravaju da je patnja generacije Z zaista objektivno veća nego što je bila patnja drugih, nedavnih naraštaja. To je dokazano u svim istraživanjima na svim uzorcima. U porastu su prije svega anksiozne smetnje, depresija, poremećaj iz skupine opsesivno-kompulzivnih poremećaja te poremećaji ovisnosti, prije svega kockanja.

Povećanje se ne vidi - štoviše, ublaženo je - kod osoba koje imaju shizofreniju. U toj je skupini, navode stručnjaci, incidencija uobičajena. S obzirom na sve bolje lijekove i napredak medicine, osobe koje boluju od shizofrenije uz adekvatnu terapiju mogu dugo voditi kvalitetan život.

Prema podacima za 2023. godinu, svaki je dan zbog bolovanja s posla izostalo 63.500 radnika. Od toga su malo više od polovice bolovanja (32.147) činila ona na teret poslodavca, a ostala su (31.352) bila bolovanja s naknadom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno dulja od 42 dana.

Zabilježeno je ukupno 19,811.999 dana bolovanja, a 2022. godine 21,658.752 dana. Na teret poslodavca korišteno je 10 milijuna dana bolovanja, a na teret HZZO-a 9,7 milijuna.

Najčešći razlozi privremene nesposobnosti za rad, prema podacima HZZO-a, bile su bolesti mišićno-koštanog sustava, od kojih su najučestalija bila oboljenja intervertebralnih diskova i dorzopatije, zatim stanja u trudnoći, porođaju i babinjama, prijelomi i ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka, akutne infekcije gornjega dišnog sustava te neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom, objavio je Jutarnji list.