STRUČNJACI SAVJETUJU Redovno mijenjajte kuhinjsku opremu, može biti leglo bakterija

Milijuni bakterija mogli bi vrebati u vašoj kuhinji, na spužvama, daskama za rezanje i u posudama za skladištenje, upozoravaju stručnjaci za sigurnost hrane.

Ne mijenjate li kuhinjsku opremu dovoljno često, riskirate čak i potencijalno smrtonosno trovanje hranom.

Britanska stručnjakinja za sigurnost hrane Sylvia Anderson, koja provodi revizije za neke od najvećih lanaca restorana i hotela u Ujedinjenom Kraljevstvu, za Daily Mail otkriva koliko bismo često trebali mijenjati alate za kuhanje i čišćenje.

1. Spužve – svaka dva tjedna

Kuhinjske spužve mogu biti dom milijunima bakterija, uključujući E.coli i Salmonelu koje uzrokuju proljev. Ove bakterije se često nalaze na sirovom mesu i uzrokuju trovanje hranom, a za one najranjivije skupine ljudi, mogu biti i smrtonosne.

Vlažno okruženje spužve čini jednim od najprljavijih predmeta u kuhinji. Jednostavno brisanje površina može raširiti te klice umjesto da ih očisti, rekla je Anderson.

Zbog svoje porozne strukture i sposobnosti upijanja vode idealni su inkubatori za mikroorganizme, a bakterije iz spužvi lako se mogu prenijeti na posuđe, pultove i ruke, što dovodi do bolesti ili infekcija koje se prenose hranom.

Kako biste to izbjegli, Anderson preporučuje da dezinficirate spužve svaki dan po minutu tako da ih potopite u kipuću vodu ili otopinu izbjeljivača. Također savjetuje da ih se zamijeni svaka dva tjedna.

2. Četke za ribanje – svakih šest mjeseci

Manje bakterija pronađeno je na četkama za ribanje nego na spužvama, prema studiji iz 2022. Također je otkriveno da salmonela brže umire na četkama, što sugerira da bi bilo higijenskije prati posuđe četkama nego spužvama.

Četke za ribanje treba čistiti jednom tjedno natapanjem u otopinu izbjeljivača te zamijeniti ako se čekinje počnu trošiti. Ako se ne čiste redovito mogu biti leglo bakterija poput E. coli jer dolaze u izravan kontakt s posuđem i površinama, što olakšava širenje bakterija, rekla je Anderson.

Zato poziva ljude da peru svoje kuhinjske četke svaki tjedan i mijenjaju ih svakih šest mjeseci.

3. Kuhinjske krpe – prati svaka dva dana

Kuhinjske krpe i krpe za pranje još su jedan veliki uzrok unakrsne kontaminacije u kuhinji. To je zato što se mogu koristiti u razne svrhe, kao što je brisanje prolivenog, brisanje površina, sušenje tanjura i brisanje ruku, upozoravaju stručnjaci.

Umjesto toga, preporučuju da koristimo različite krpe za određene zadatke i da ih redovito peremo.

Vlažna kuhinjska krpa idealno je okruženje za bakterije, osobito ako je bila u kontaktu s ostacima sirove hrane. Vlažne krpe mogu nositi na sebi Staphylococcus aureus, koji može uzrokovati infekcije kože ili želučane tegobe, rekla je gospođa Anderson.

Najbolje je oprati ih nakon dan ili dva korištenja te odmah nakon brisanja sirovog mesa.

4. Daske za rezanje: koristite drvene – i mijenjajte ih svake godine

Daske za rezanje prepune su štetnih bakterija i možda su najrizičniji kuhinjski pribor za dobivanje infekcije.

Unakrsna kontaminacija je najveća briga. Ako koristite istu dasku za rezanje sirovog mesa i povrća bez pranja, bakterije poput Campylobacter ili E.coli mogu se prenijeti na gotovu hranu, što može dovesti do ozbiljnih bolesti, rekla je Anderson.

Jedna studija iz 2023. otkrila je da oko polovica kućanskih dasaka za rezanje sadrži bakterije. No, možda ćete biti sigurniji ako odaberete drvenu dasku za rezanje, a ne plastičnu, pokazalo je istraživanje.

Drvene daske su prirodno antimikrobne, ali ih je potrebno redovito premazati uljem kako bi se spriječilo pucanje. Plastične se mogu prati u perilici posuđa, no mogu stvoriti duboke posjekotine koje zadržavaju bakterije, što otežava temeljito čišćenje, upozorava Anderson.

Ali ne samo da bismo trebali prati naše daske za rezanje nakon svake upotrebe, trebali bismo razmotriti i zamjenu drvenih dasaka svake godine do 18 mjeseci ili čim se pojave duboki utori ako je plastična.

5. Kuhinjski noževi: zamijenite ih na prvi znak hrđe

Uobičajena je praksa da se noževi koji se koriste za rezanje sirovog mesa, ribe ili peradi operu odmah nakon upotrebe. I to s dobrim razlogom. Ako se predugo ne operu, bakterije se mogu osušiti i zalijepiti za oštricu.

Daljnjom uporabom noževa bakterije se mogu prenijeti na druge proizvode. Ali nisu samo neoprani noževi ti koji mogu uzrokovati unakrsnu kontaminaciju. Ako zahrđaju također se možete izložiti riziku od trovanja hranom.

Kako biste spriječili da zahrđaju, noževe dobro osušite prije spremanja. Operite ih nakon svake upotrebe te naoštrite ili zamijenite kada su tupi ili zahrđali.

6. Plastične posude za skladištenje: pripazite na mrlje ili pukotine

Istrošene, izgrebane ili zamrljane plastične posude mogu biti prekrivene bakterijama i treba ih zamijeniti.

Oštećenje može biti utočište za bakterije, a s vremenom ove posude mogu apsorbirati mirise i mrlje od hrane, rekla je Anderson.

Spremnici koji nisu pravilno očišćeni ili koji su oštećeni mogu sadržavati plijesan, gljivice i bakterije, što dovodi do kontaminacije hrane. No, korištenjem starih plastičnih posuda ne riskirate samo trovanje hranom, već i konzumaciju kemikalija koje iscure u vašu hranu.

Kemikalije iz istrošenih plastičnih posuda mogu iscuriti u hranu, osobito kada se zagrijavaju, što može imati potencijalne dugoročne zdravstvene učinke. Hrana zagrijavana u mikrovalnoj u starim plastičnim posudama može uzrokovati ispuštanje štetnih kemikalija poput BPA u hranu, iako mnoge danas ne sadrže BPA, rekla je Anderson.

Ključno je temeljito ih oprati nakon svake upotrebe kako biste spriječili kontaminaciju te zamijeniti kad se zaprljaju, popucaju ili pokazuju znakove istrošenosti, prenosi Ordinacija.