STRUČNJACI UPOZORAVAJU Šest znakova da jedete previše proteina

Protein je nutrijent pun aminokiselina, koji nam je potreban za zdravlje mišića, kostiju i imunološkog sustava. Dok povećanje unosa proteina može biti korisno u nekim slučajevima, u drugim slučajevima nije od pomoći te čak može dovesti do nuspojava i zdravstvenih problema.

'Više nije uvijek bolje kada se radi o podršci zdravlju mišića. Istraživanja sugeriraju da pretjerana konzumacija proteina nema koristi, čak može dovesti i do nekih nuspojava', rekla je za Verywell dr. Colleen Rauchut Tewksbury, glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku.

Preporučeni dnevni unos proteina varira ovisno o cjelokupnom zdravlju i količini fizičke aktivnosti koju obavljamo u danu. Trenutačno preporučeni dnevni unos iznosi 46 grama za žene i 56 grama proteina za muškarce, piše Index.

Općenito pravilo je da unos proteina ne smije prelaziti 2 grama po kilogramu tjelesne težine dnevno. Ako to često prekoračujemo, mogli bismo iskusiti probleme s probavom, bubrezima ili krvožilnim sustavom. Evo nekih simptoma koje možemo uočiti ako unosimo više proteina nego što nam je potrebno.

Keto zadah

Neugodan zadah može biti znak ketoze, stanja u kojem tijelo sagorijeva mast umjesto glukoze kao glavnog izvora energije. Ketoza je povezana s visokoproteinskom dijetom, uključujući ketogenu dijetu.

Aceton je nusproizvod razgradnje masti u tijelu, zbog čega zadah može mirisati na voće ili lak za nokte.

Dehidracija

Ako počnemo jesti više proteina, vjerojatno ćemo početi češće mokriti jer bubrezi rade više na metaboliziranju viška hranjivih tvari. Učestalo mokrenje može dovesti do dehidracije, stoga je važno piti puno vode ako slijedimo visokoproteinsku dijetu.

Debljanje

Konzumiranje više proteina nego što tijelo može podnijeti može dovesti do debljanja na nekoliko načina koji nisu povezani s povećanjem mišićne mase.

Više proteina obično znači više kalorija, a izvor proteina koji odaberemo može biti prepun zasićenih masti. Osim toga, tijelo pretvara višak proteina u šećer koji se pohranjuje kao mast. S vremenom, ti čimbenici mogu pridonijeti debljanju.

Probavni problemi

Gastrointestinalni simptomi prilično su česti ako jedemo više proteina. Prehrana s visokim udjelom bjelančevina, osobito životinjskih, i siromašna vlaknima može dovesti do zatvora, mučnine, proljeva i bolova u želucu.

Određeni izvori proteina, kao što je meso, duže se razgrađuju. Neki ljudi imaju poteškoća s probavom cijelih orašastih plodova, osobito ako ih ne žvaču dobro.

Vjerojatnije je da ćemo primijetiti gastrointestinalne tegobe ako se oslanjamo na proteinske dodatke, shakeove, praškove i pločice.

Srčane bolesti

Proteini mogu imati pozitivne i negativne učinke na kardiovaskularni sustav, ovisno o vrsti proteina koje jedemo.

Proteini biljnog podrijetla, poput mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, ribe i morskih plodova, mogu koristiti zdravlju srca, dok proteini životinjskog podrijetla, poput crvenog mesa, prerađenog mesa i hrane, mogu povećati rizik od srčanih bolesti.

Problemi s bubrezima i jetrom

Ako imamo bolest bubrega ili jetre, proces razgradnje viška proteina može predstavljati problem. Konzumacija previše proteina kod osoba s bolestima bubrega može čak doprinijeti zatajenju bubrega.

Drugi problem je amonijak, nusproizvod metabolizma proteina koji se izlučuje urinom. Ako netko pati od loše funkcije bubrega ili jetre, amonijak može doseći toksične razine i izazvati opasne nuspojave u tijelu.