Svake godine tisuće mladih gubi pravo na ovo besplatno osiguranje

Život nakon diplome u najmanju je ruku zbunjujuć. Dok su do jučer najveće brige bili ispiti, danas se traži prvi posao, iseljava iz studentskog doma, vraća roditeljima ili osamostaljuje. U toj zbrci rijetki primijete da prestanak studentskog statusa znači i gubitak jednog od ključnih benefita – besplatnog zdravstvenog osiguranja.

Što se događa sa zdravstvenim osiguranjem po završetku studija, analiziramo u nastavku.

Uz dopunsko, moguć gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja.

Pravo na besplatno obvezno osiguranje imaju svi redoviti studenti. Po završetku fakulteta, oni koji se ne zaposle dužni su unutar 30 dana predati prijavu za obvezno zdravstveno osiguranje. U suprotnom, gube pravo na besplatno osiguranje te ga do zaposlenja moraju plaćati sami.

Uz obvezno, tu su i troškovi koje inače pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje. Ono je za sve redovne studente besplatno, ali se ta beneficija ukida po završetku studija. To znači da bez dopunskog mladi moraju sudjelovati u troškovima. 

Minimalni troškovi hospitalizacije iznose 17,70€ po danu, a maksimalni trošak po jednom računu 530,88€.

Dopunsko osiguranje neusporedivo je povoljnije rješenje. Koliko točno košta za mlade, istražili smo u nastavku.

HZZO skuplji za 55% u odnosu na privatne osiguratelje

Usluge dopunskog zdravstvenog osiguranja pružaju HZZO i privatne osiguravajuće kuće.

HZZO nudi jedinstvenu cijenu za sve korisnike koja iznosi 9,29€/mj. To znači da mladi godišnje dopunsko osiguranje plaćaju 111,49€.

Putem kompare.hr platforme provjerili smo cijene privatnih osiguratelja. Najpovoljnije osiguranje za mlade iznosi 6€/mj, odnosno 72€ godišnje – što je čak 39€ povoljnije u odnosu na HZZO.

Ovakvu razliku u cijenama komentirao je Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr.

'Razlika u cijeni između HZZO-a i privatnih osiguratelja proizlazi iz različitog modela obračuna. Dok HZZO naplaćuje istu cijenu svima, privatnici cijene prilagođavaju riziku i potrošnji zdravstvenih usluga. Mladi u pravilu manje koriste zdravstveni sustav, pa su cijene privatnih osiguranja za njih znatno povoljnije. Na cijenu osiguranja utječe i tzv. pristupna dob, odnosno razlika između tekuće godine i godine rođenja osiguranika. Što je pristupna dob manja, osiguranje je povoljnije'.

Važno je reagirati na vrijeme

Mnogi o zdravlju razmišljaju tek kad nastane problem, ali kod dopunskog osiguranja to ne smije biti slučaj. Razlog je karenca – vremenski period od ugovaranja, najčešće 15 dana, do aktivacije police. Tijekom karence osiguranje nije važeće, a sve troškove participacije plaća sam osiguranik.

Kod hospitalizacije važno je naglasiti da nije dovoljno da je polica aktivna u trenutku izlaska iz bolnice. Već bi osiguranje trebalo biti valjano odmah na početku korištenja zdravstvene usluge.

'Primjerice, ako u bolnici boravite mjesec dana, participacija se neće obračunati samo za prvih 15 dana, već za cijelo vrijeme boravka. Policu je, naravno, moguće ugovoriti i bez karence, ali samo ako je prethodno postojala aktivna. I tu postoji 'caka'. Nova polica obično stupa na snagu u ponoć, pa ako u bolnicu dođete koji sat ranije, moguće da ćete morati platiti participaciju', objašnjava Radlović.

Dopunsko osiguranje na prvu može izgledati kao nepotreban trošak, ali u praksi je razlika između simbolične mjesečne rate i računa od nekoliko stotina eura. Pravodobno ugovaranje police zato nije samo preporuka, već najbolji način da se izbjegnu nepotrebni troškovi.