Projekt PROMISE osigurava novu generaciju liječnika i znanstvenika koji će integrirati elemente P4 medicine i odgovornog istraživanja
Promjene u zdravstvenom sustavu i poboljšanje znanstvenog sustava počinju iz obrazovanja, a u tom smislu projekt PROMISE uspješno gradi novu generaciju mladih liječnika i znanstvenika u području biomedicine koji u svoj holistički pristup medicini i poslu, pokušavaju integrirati elemente P4 medicine i odgovornog istraživanja. Naglasak je to s internacionalne konferencije europskog projekta 'PROMISE - Personalized Medicine Inquiry-Based Education' održane danas u Splitu na kojoj su pred stotinjak sudionika predstavljeni projektni rezultati.
Dr. sc. Branka Bernard, koordinatorica PROMISe projekta iz Mediteranskog instituta za istraživanje života MedILS pojasnila je kako projekt pokriva teme iz tzv. P4 medicine - personalizirane, preventivne, prediktivne i participatorne medicine te teme vezane uz odgovorno istraživanje i inovacije. Uspješno ga je prošlo 70-ak studenata, iako je bilo predviđeno njih 45.
Prema njenim riječima, P4 medicina razvija se kao posljedica sistemskog promatranja bolesti i zdravlja. Holističkim, sistemskim pristupom pokušavamo vidjeti osobu u svoj njenoj raznolikosti, cjelokupno. Iako je specijalističko znanje neophodno za dijagnostičke i terapeutske protokole, sistemska medicina nastoji uključiti sve poznate važne aspekte koji mogu biti ključni za ozdravljenje.
'Projekt se odvija na tri Sveučilišta - na Sveučilištu u Splitu, Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Barceloni što je jako obogatilo studentsko iskustvo. Iz Splita su sudjelovali studenti medicine i biologije, u Zagrebu studenti medicine, molekularne biologije, farmacije i biokemije i iz Barcelone iz područja biomedicinskih znanosti. Studenti su često radili u grupama, timski rad u online svijetu. Pazili smo da izmiješamo studente iz različitih studijskih programa. Timski zadaci bili su usmjereni na stvarne životne situacije – primjerice kako prenijeti ključne informacije pacijentu o nekom novom lijeku za tumore iz personalizirane medicine, kako će kreirati brošuru i napraviti edukacijski sadržaj za samog pacijenta koji prima taj lijek kako bi znao koji su njegovi benefiti i opasnosti. To je aspekt kojeg su studenti izrazito voljeli', pojasnila je Bernard.
Iako planiran kao dvogodišnji, projekt je trajao tri godine zbog COVID 19 pandemije.
'Tijekom prve godine kreirali smo nove sadržaje, tijekom druge ga pilotirali i detaljno evaluirali. Produženje projekta omogućilo nam je da imamo dvije generacije studenata. Za samu kvalitetu projekta bilo je izrazito važno da su studenti prve godine imali priliku pružiti detaljne komentare koje smo zajedno s njima integrirali u program sljedeće godine. 15-ak studenata prve generacije postali su asistenti i podržavali studente druge generacije da brže usvoje znanja', istaknula je Bernard.
Sudionici skupa suglasni su da je od četiri principa P4 medicine, i dalje najvažnija ona javnosti i najpoznatija - preventiva.
Dr. sc. Sandra Kostić, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu upravo taj segment je izdvojila.
'Ljudi o svom zdravlju vode računa preko svog obiteljskog liječnika koji im može dati vrlo vrijedne informacije koji su optimalni tretmani za njih i kakav je izbor. No danas postoje mogućnosti screening-a za određene gene kako bismo saznali jesmo li skloni nekoj bolesti ili nismo. To se može raditi u Splitu, ali ono na što se više fokusiramo u ovom trenutku je preventivna medicina u smislu stila života. Dakle, kako se ponašati. To se u prvom redu odnosi na prehranu i vježbanje kako bi se spriječilo razvijanje bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes, kao i karcinomi koji su najveći problemi u našem društvu ili neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove na što smo se osvrnuli i u našim PROMISE modulima. Imamo određene karakteristike na temelju kojih ćemo raditi personalizirani tretman za pacijente koji imaju genske mutacije', istaknula je Kostić.
Dr. sc. Donatela Verbanac, izvanredna profesorica na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako suvremenoj medicini danas nije cilj dočekati vječnu mladost, nego zdravu starost koja će nam omogućiti da budemo, zahvaljujući principima P4 medicine, takvi da nam nitko nije potreban i da ta starost traje dugo uz fizičku i mentalnu aktivnost.
'Preventivni programi se već provode na klinikama gdje se može odrediti koji su to potencijalni markeri koji nekoj osobi mogu uzrokovati određenu bolest. I onda se zajedno s multidiscipliranim timom liječnici dogovaraju tko će sve sudjelovati, uz pacijenta, u participatornom djelovanju zajedno s liječnicima, biokemičarima, molekularnim biolozima i svim biomedicinskim strukama da do bolesti ne dođe. I puno pacijenata u tzv. sekundarnoj prevenciji, kad se bolest jednom desi da se nikad više ne ponovi, imalo je velike uspjehe', kazala je Verbanac i dodala kako o tome svjedoči 1.200 pacijenata s Rebra koji su uspješno prošli ovakve principe i metode i kojima nije došlo do ponovnog vraćanja bolesti.
'Oduševljena sam interesom koji su moji kolege iz Zagreba Splita i Barcelone pokazali za implementaciju projektne nastave u online i hibridnom obliku. Već se više od 10 godina bavim razvojem kolegija i studijskih programa kojima je cilj razvijanje transverzalnih vještina, koje će pomoći studentima u njihovim karijerama', govori dr. sc. Tamara Milošević iz Francuske.
'Ono sto smo mi ostvarili u ovom projektu je da pružimo studentima biomedicinskih područja i budućim zdravstvenim djelatnicima jedinstvenu priliku da spoznaju moć interdisciplinarnih radnih skupina i da uz to razviju komunikacijske vještine i novi način razmišljanja o zdravlju.'
'Prije mjesec dana u Parizu smo zajedno s 35 studenata posjetili i nekoliko važnih institucija (institut Cochin, bolnicu Cochin, biomedicinski fakultet Sveučilišta Paris Cite, i Learning planet Institute) gdje su se studenti upoznali s najmodernijim istraživanjima iz biomedicine i studijskim programima. osobno se jako veselim budućim suradnjama i nadam se biti katalizatorom uspjesnih prijenosa znanja između znanstvenika i edukatora iz francuske i hrvatske', zaključuje Milošević.
Jakov Krka, student 4. godine Medicinskog fakulteta u Splitu i polaznik PROMISE programa, fasciniran je činjenicom da trenutačni 'zlatni standard' - PSA u screeningu raka prostate zapravo manjkav jer je detektiran problem kojeg treba riješiti, ali i dalje za njega alternativa ne postoji. Istodobno, Petra Kovačević, bivša studentica Medicinskog fakulteta u Mostaru iznimno je zadovoljna jer će se kao mlada liječnica više moći koncentrirati na aktivnije uključenje pacijenata u proces njihova liječenja, a ne da u liječničke ordinacije dolaze s informacijama s Googlea. Lina Musić, studentica PMF-a kroz projekt PROMISE naučila je kako napisati svoj projekt i uspješno ga prezentirati.
PROMISE je ERASMUS+ projekt ukupne vrijednosti gotovo dva milijuna kuna, financiran u okviru visokog obrazovanja u području inovacije. Projekt je okupio stručnjake i mlade znanstvenike iz mnogih disciplina vezanih uz biološke znanosti, farmaciju i medicinu. Koordinator projekta je Mediteranski institut za istraživanje života - MedILS, a projektni partneri su: Sveučilište u Splitu (Medicinski fakultet), Sveučilište u Zagrebu (Farmaceutsko-biokemijski fakultet i Prirodoslovno-matematički fakultet), Sveučilište Pompeu Fabra (Španjolska), Europska udruga za personaliziranu medicinu (Belgija) i Tamara Milošević (Francuska). Glavni cilj projekta PROMISE je pripremiti studente medicine i drugih prirodnih znanosti za ubrzane promjene medicinske prakse i istraživanja, stvaranjem inovativnih nastavnih programa.