Ugledni američki onkolog u Splitu: 'Preporučujem ignoriranje neznanstvenih metoda'

Profesor Benjamin Đulbegović, Sarajlija koji već više od 30 godina živi u SAD-u - gdje je šef odjela onkologije na Sveučilištu South Florida i direktor Centra za medicinu utemeljenu na dokazima i istraživanja učinaka liječenja - te jedan od vodećih svjetskih onkologa i hematologa, iznio je svoje spoznaje na temu 'The quality of evidence and truth' na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Posrijedi je predavanje u organizaciji MEF-a i Cochranea Hrvatska koji mu je, pak, dodijelio i prestižnu nagradu. 

Tijekom predavanja o medicini temeljenoj na dokazima okupljenima je obrazlagao kako funkcionirati u okolnostima suprotstavljenih tvrdnji, odnosno kako, primjerice, odabrati dijagnostički test i terapiju. 

Referirao se i na napretke u liječenju karcinoma u SAD-u. Istaknuo je kako je drastično promijenjeno u posljednja tri desetljeća, otkako je ondje. 

'Kao i u drugim poljima u medicini, uvedeni su mnogi lijekovi. Ljudi naprosto duže žive. No moram priznati da ih nismo suzbili. Neki su karcinomi izlječivi, neki nisu, ovisi o slučaju', kazao je.

Teško mu je bilo navesti što je najvažnije kod liječenja. Pojasnio je kako sve kreće s dijagnostikom. 

'Potrebno je znati tip karcinoma, potom unutar njega odrediti mnoge faktore. Važno je, među ostalim, utvrditi radi li se o agresivnom tumoru ili ne, o kojem se stadiju radi, odnosno koliko se proširio. Zatim se prema tipu i kliničkoj slici pokušavaju adaptirati odluke. Na kraju se sve svodi na individualizirane terapije pod uvjetima artikulacije određene nesigurnosti za datog pacijenta', iznio je.

Na upit o mogućnostima alternativne medicine, uzvratio je da je nije osoba za govoriti o tome. Potom je objasnio svoju tezu. 

'Za mene nešto funkcionira ako je dokazano znanstvenim metodama. Tvrdnje što može pomoći ili ne može, ako nisu podvrgnute rigoroznim procedurama, osobno preporučujem ignorirati', izjavio je. 

Glavni su fokus njegova istraživačkog djelovanja, naime, upravo medicina utemeljena na dokazima, uključujući izradu sustavnih pregleda i metaanaliza, kao i izazovi u donošenju odluka i kliničko rasuđivanje te utjecaj kliničkih istraživanja na kvalitetu skrbi i ulogu nesigurnosti u medicini. 

Za rad o osjećaju krivnje prilikom donošenja odluka i ulozi nepredvidivosti u kliničkim istraživanjima, prof. Đulbegović višestruko je nagrađivan diljem svijeta. K tome, bavi se pitanjima jednakosti kao osnovnog etičkog principa za što je dobio i prestižnu nagradu Cochraneove kolaboracije 'Thomas Chalmers Award'. Njegov rad o etičkim načelima i vezi između kliničkih pokusa i uspješnosti liječenja čini ga prvim predstavnikom 21. stoljeća u James Lind Libraryju. Nadalje, njegov se rad smatra najautoritativnijim izvorom o pitanjima evolucije testiranja medicinskih postupaka i napretka u zdravstvenoj skrbi. Mediji širom svijeta rad su - nedugo nakon objavljivanja - prozvali 'zakonom kliničkih otkrića'. 

'Svima je uvijek drago kad institucije prepoznaju njihovo djelovanje. S timom ram razvio teoriju o prihvatljivim greškama, odnosno o uvjetima pod kojim se mogu prihvatiti da na koncu nema žaljenja. U medicini se, kao i u životu, odluke donose pod neizvjesnošću. Potrebna je, stoga, strategija kako ih donositi racionalno, optimalno', rekao je. 

Profesor Đulbegović, inače, autor je oko 450 znanstvenih radova i 20 poglavlja u stručnim knjigama. Priredio je, međutim, i dramu na temu oboljelih od raka

'Znanstvene radove publicirao sam koristeći stručni jezik. Namijenjeni su, dakle, struci, što znači da nemaju ogroman doseg u javnosti. No iako se radi o tehničkim, filozofskim i etičkim konceptima, pacijenti trebaju biti upoznati s njima jer su, na kraju krajeva, odluke koje treba donijeti bazirane na njima', zaključio je.