Zašto je znatno porastao broj umrlih od koronavirusa?

Posljednjih dana zamjetno je porastao broj preminulih među oboljelima od COVID-19. Uglavnom dvoje-troje preminulih podatak je koji se ponavljao mjesecima, no posljednjih tjedan dana izvješća Ravnateljstva civilne zaštite govore o brojkama od šest smrti u jednom danu, 12. rujna to je bilo čak sedam umrlih među oboljelima od novog koronavirusa SARS-coV-2. Samo od početka rujna do jučer u rujnu preminulo je 58 ljudi, što je gotovo četvrtina od 244 ukupno preminulih u Hrvatskoj od početka pandemije do jučer, piše Večernji list. 

Zašto je skočio broj umrlih i to baš u vrijeme kada se kod većine oboljelih bilježi lakša ili srednje teška klinička slika, nema jasnog odgovora ni među stručnjacima, osim da je zbog povećane učestalosti obolijevanja povećan i broj smrti. HZJZ radi na analizi mortaliteta među oboljelima od bolesti COVID-19, no ne izlaze s preliminarnim pokazateljima osim što se prije nekoliko dana moglo čuti da je među preminulim pacijentima najčešće bilo hipertenzije. Neki epidemiolozi s kojima smo razgovarali kažu da ni sami nemaju objašnjenje za povećanu smrtnost, a da ga zasad nemaju ni ostali stručnjaci.

Infektolozi koji izravno rade s oboljelima na bolničkim odjelima zaraznih bolesti jednako tako nemaju pravi odgovor. – Nema jasnog objašnjenja osim onog što otpočetka govorim, da to nije lakša bolest. Gledao sam dokumentaciju preminulih pacijenata i bio sam osupnut. Ne računajući one pacijente na respiratoru, sve su to bili teški kronični bolesnici ili su u bolnicu stigli već u stanju šoka. Na respiratoru smo imali nekoliko mlađih ljudi, između 50 i 59 godina, koji su imali teške plućne komplikacije, ali sve smrti mimo toga praćene su teškim komorbiditetima – opisuje prof. Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split. 

Je li to u pitanju hipertenzija, kako je naznačeno od nekih stručnjaka? – Nije to primarno, jer pitanje je li to dobro kontrolirana hipertenzija, a i kad je pacijent doveden u stanju šoka, onda to više nije hipertenzija, nego niski tlak. U većem broju slučaja došlo je do sepse, koju može izazvati bilo koja virusna infekcija. Primarno, komorbiditeti su bili, kako se sad ovako napamet mogu sjetiti, leukemija, teške srčane bolesti, teške neurološke bolesti... Takav bolesnik, dakle, nije imao toliko izražene respiratorne smetnje i nije izgledalo da je tako loše, a tek kad bi se srušio, ispalo je da nije nimalo dobro – opisuje prof. Ivić. 

U Splitsko-dalmatinskoj županiji, navodi, u prethodnoj su fazi imali dosta umrlih pacijenata iz domova, kamo je virus ušao, dok su kronični bolesnici u vlastitim domovima bili zaštićeni. – Sada je veći broj inficiranih jer mladi se gibaju, oni su mahom asimptomatski i ne obole, ali donose virus do onih rizičnih – zaključuje. 

Proteklih su se dana iznosile procjene smrtnosti pa je doc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, kazao kako je smrtnost u RH oko 55 na milijun stanovnika. 'Mi smo 10. od 27 zemalja EU, Slovačka je najbolja, najgora Belgija, Španjolska i Italija, mi smo tu negdje na sredini EU', izjavio je Capak. 

Broj smrtnih ishoda među oboljelima daje možda konkretniju sliku o smrtnosti ove bolesti od one na milijun stanovnika. Prema tim podacima, Hrvatska ima smrtnost od 1,68% ako je na do jučer 14.513 oboljelih umrlo 244. Najgore je u Osječko-baranjskoj županiji gdje je umrlo 3,43% oboljelih. U Splitsko-dalmatinskoj je to 2,06%, a u Zagrebu 1,19%