Zašto prehlada i gripa napadaju zimi?

Virusne infekcije koje uzrokuju prehladu ili gripu mogu varirati od blagih smetnji do ozbiljnih prijetnji po zdravlje. Iako većina slučajeva prehlade i gripe obično prolazi sama od sebe, svake godine gripa ubije oko 290.000 do 650.000 ljudi širom svijeta. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 'obične prehlade glavni su razlog zašto djeca propuštaju školu, a odrasli posao'.

Prvo, moramo razlikovati prehladu i gripu, jer se virusi koji ih uzrokuju ne ponašaju nužno na isti način. Tri su glavna simptoma prehlade: upaljeno grlo, začepljen nos i kašalj i kihanje. Postoji više od 200 virusa koji mogu uzrokovati prehladu, ali koronavirusi i rinovirusi su daleko najčešći krivci. Postoje četiri ljudska koronavirusa koja čine između 10 posto i 30 posto prehlade kod odraslih. Nalaze se u istoj obitelji virusa kao i SARS-CoV-2, koji uzrokuje Covid-19. Zanimljivo je da oko četvrtine ljudi koji imaju infekciju virusom prehlade uopće ne osjeća nikakve simptome.

Gripa se razvija zbog virusa gripe, od kojih postoje tri različite vrste: gripa A, gripa B i gripa C. Uobičajene prehlade i gripa dijele mnoge simptome, ali infekcija gripom također se može manifestirati visokom temperaturom, bolovima u tijelu i hladnim znojem ili drhtavicom. Kao i kod prehlade, značajan broj ljudi koji imaju gripu ne pokazuju nikakve simptome. CDC pomno prati aktivnost gripe. Gripa se može pojaviti u bilo koje doba godine, ali većina slučajeva slijedi relativno predvidljiv sezonski obrazac. Gripa se uglavnom javlja oko listopada, a vrhunac doseže tijekom zime. No, ponekad epidemija gripe može potrajati sve do svibnja.

Virusi prehlade i gripe pokušavaju ući u naša tijela kroz nos. Međutim, naša nosna sluznica ima sofisticirane obrambene mehanizme protiv ovih mikrobnih uljeza. Naš nos neprestano izlučuje sluz. 

Međutim, hladan zrak hladi nosni kanal i jednom kada virus prodre u ovaj obrambeni mehanizam, imunološki sustav preuzima kontrolu nad borbom protiv uljeza. Fagociti, specijalizirane imunološke stanice, gutaju i probavljaju viruse. Međutim, istraživači su također povezali hladan zrak sa smanjenjem ove aktivnosti. Rinovirusi zapravo preferiraju hladnije temperature, pa je teško ne podleći prehladi nakon što termometar padne. Zimi su razine UV zračenja znatno niže nego ljeti. To izravno utječe na količinu vitamina D koji naša tijela mogu stvoriti. Sustavnim pregledom zaključeno je da vitamin D pruža zaštitu od akutne respiratorne infekcije, piše Medical news today.

Tijekom zime više vremena provodimo u zatvorenim prostorima što pomaže u širenju kapljica prepunih virusa. Šanse za prehladu ove zime vrlo su velike. Zapravo, CDC procjenjuje da odrasli svake godine imaju dvije do tri prehlade, prenosi N1.