Povodom 28. svibnja – Međunarodnog dana akcije za zdravlje žena, Ženska mreža Hrvatske objavila je priopćenje u kojem upozorava na, kako navode, kontinuirano urušavanje reproduktivnih prava žena u Hrvatskoj, institucionalnu diskriminaciju i izostanak političke odgovornosti.
Posebno su kritizirali stavove iznesene na sjednici Vlade Republike Hrvatske tijekom odbacivanja interpelacije o reproduktivnim pravima žena, prema kojima se medicinski pomognuta oplodnja (MPO) svodi isključivo na 'metodu liječenja bolesti'.
'Medicinski pomognuta oplodnja nije samo liječenje neplodnosti, već i pitanje reproduktivne autonomije, prava na roditeljstvo te prava na privatni i obiteljski život', poručuju iz Ženske mreže Hrvatske.
U priopćenju upozoravaju da restriktivan pristup MPO-u već godinama prisiljava žene da zdravstvenu skrb traže izvan Hrvatske, dok se obiteljima nastalim nakon takvih postupaka, uključujući samohrane majke i istospolne zajednice, šalje poruka da 'njihove obitelji nisu jednako vrijedne i društveno prihvatljive'.
Organizacija se osvrnula i na pravo na pobačaj, ističući kako gotovo deset godina nakon odluke Ustavni sud Republike Hrvatske iz 2017. godine Hrvatski sabor još nije donio novi zakon o prekidu trudnoće.
Kritiziraju i širenje tzv. 'priziva savjesti' u javnim bolnicama, zbog kojeg je ženama u pojedinim dijelovima Hrvatske pravo na pobačaj, iako zakonski zajamčeno, u praksi nedostupno.
'Pozivanje na tzv. 'priziv savjesti' ne može biti izgovor za uskraćivanje medicinske usluge ženama', navodi se u priopćenju.
Ženska mreža Hrvatske podsjetila je i na međunarodne dokumente koje je Hrvatska obvezna poštovati, uključujući CEDAW i Europski sud za ljudska prava, koji su kroz više presuda potvrdili zaštitu reproduktivne autonomije i prava na privatni i obiteljski život.
U priopćenju su iznijeli i konkretne zahtjeve: donošenje novog zakona o prekidu trudnoće, besplatan i dostupan pobačaj u svim javnim bolnicama, regulaciju priziva savjesti, uklanjanje diskriminatornih prepreka za MPO te razvoj politika koje će štititi reproduktivna prava žena.
'Žene nisu instrument demografske politike države. Reproduktivna prava žena nisu ideološko pitanje, nego pitanje ljudskih prava, zdravlja, dostojanstva i ravnopravnosti', zaključuju iz Ženske mreže Hrvatske.
