'Hrvati u Bosni i Hercegovini - život i povijest u susretu istoka i zapada' otvara se u Sveučilišnoj galeriji

Izložba 'Hrvati u Bosni i Hercegovini - život i povijest u susretu istoka i zapada' otvorit će se u četvrtak, 3. listopada, s početkom u 19 sati u Sveučilišnoj galeriji, Ruđera Boškovića 31. Organizatori izložbe su Hrvatska matica iseljenika - Podružnica Split i Udruga za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini Stećak u suradnji sa Sveučilištem u Splitu i Splitsko-dalmatinskom županijom, a pod pokroviteljstvom dr. Dragana Čovića, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora i predsjedatelja Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Autor izložbe je o. Zvonko Martić, OCD, eksponati su iz Etnografske zbirke u Samostanu i duhovnom centru Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru, u okolici Tomislavgrada.

U programu otvaranja sudjelovat će HKUD Lindžo iz Neuma i Ženska pjevačka skupina iz Tomislavgrada.

'Hrvati u Bosni i Hercegovini svoju povijest pišu od stoljeća sedmoga, od dolaska kao slavenskog plemena, i u društvenom sjećanju njeguju kontinuitet do današnjih dana i stvaranja suvremene nacije. Kroz trinaest stoljeća života u ovoj zemlji Hrvati su utkali sebe u njezin povijesni identitet. Bosna i Hercegovina također je dala svoj pečat hrvatskom nacionalnom, regionalnom i osobnom identitetu svakog pojedinca praveći razliku u kulturnim i religijskim praksama te svakodnevnom načinu života u odnosu na pripadnike istoga naroda koji su živjeli u drugim povijesnim okolnostima.

Izložba je svojevrsni presjek hrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini kao eu-ropsko-orijentalne. Prikazane kroz naracije o kontinuitetu, počevši od mita o doseljava-nju upisanog u prostor, kroz fotografije i kratke opise iz društvenog sjećanja, istaknute su osobe hrvatskih i bosanskih kraljeva i kraljica, pojedinih povijesnih događaja i osoba važnih za povijest i identifikaciju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Kratki je to prikaz kako se životni prostor i svakodnevica dijele u multietničkom i mul-tireligijskom društvu. Kako uz prijepor uvijek supostoji i sklad u zajedničkom dijeljenju prostora i povijesti. Život i povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini ne mogu se promatrati samo u dihotomiji mi : oni, nego u složenom odnosu mi : oni i oni treći.

Izložba nema za cilj prikazati idealiziran međunacionalni i međureligijski odnos niti je to žal za nekom propalom ideologijom koja je žudjela za unificiranim identitetom, nego kako su život i povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini teško razumljivi ako ih se promatra kao izoliran otok u odnosu na susjede i komšije.

Susreti Istoka i Zapada, nekada mirni, ponekad prijeporni i često u ekstremnim ratnim sukobima utjecali su na svaki segment povijesti i života i kulturne fizionomije zemlje jedinstvene povijesti na razmeđu svjetova, između Mediterana i Srednje Europe, između orijentalnih i zapadnoeuropskih utjecaja.

Izložba znakovitog naslova 'Hrvati u Bosni i Hercegovini - život i povijest u susretu istoka i zapada', na sebi svojstven način retrospektivno oslikava opstojnost, nacionalnu suverenost, religijsku svijest satkanu kroz bitak jednog naroda. Pri čemu je najprimjerenije u susretu s izložbom postaviti sebi osobno, gotovo intimno pitanje: Što mi predstavlja to horion 'zemljica' Bosna i Hercegovina? Koliko sam upoznat s njenim identitetom? Poznajem li njezinu povijesnu zbilju, satkanu u susretištu naroda, civilizacija, religija, otisnutu na pergamenu ili usamljenom bogumilskom stećku? Koliko me osobna identifikacija s kamenom Hercegovine, vodom Lašve i ravnicom Posavine čini bogatijim čovjekom.

Na rubovima civilizacija i rubovima etničkih i religijskih skupina, u zamagljenim granicama, u interakcijama se događaju međusobni utjecaji i prožimanja. Sve je prožeo odnos između širokih promjena pod utjecaja Istoka i Zapada, s jedne strane na uskoj zatvorenoj planinskoj zemlji, omeđenoj Dinarskim masivom i dvjema velikim graničnim rijekama Savom i Drinom s druge strane. Zbog toga život i povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz cijelu povijest stoji u perifernom položaju i stalnom utjecaju velikih kulturno-civilizacijskih centara, Rima i Bizanta, Beča i Carigrada, Mediterana i Srednje Europe, primajući njihove kulturne prakse, ali istovremeno stvarajući i vlastito sociokulturno polje u kojemu se ti utjecaji uzajamno prepleću i preoblikuju.

Suverenost jednog naroda oslikava se u kategorijama prostora, društvenog utjecaja, religiji, jeziku, arhitekturi, odnosno u zajedničkom skupu koji čine istaknuta identitetska obilježja. Hrvati u povijesnom presjeku Bosne i Hercegovine, ali i ovoj suvremenoj zbilji, oslikavaju svoju prisutnost kroz sve istaknute kategorije. Njihov obol u multireligijskom i multietničkom mozaiku neizostavan je, kontinuiran i specifičan.

Prepoznajući vrijednost kreativnog stvaralaštva autora - znanstvenika, etnologa i nadasve entuzijasta, karmelićanina o. Zvonka Martića te Udruge za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini Stećak - Hrvatska matica iseljenika i njezina splitska Podružnica željeli su kao suorganizatori izložbe, sukladno svojoj izvornoj zadaći, apostrofirati važnost identitetske, nacionalne i konstitutivne opstojnosti i nazočnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini; svoj obol u realizaciji izložbe dali su i Splitsko-dalmatinska županija i Sveučilište u Splitu (Sveučilišna galerija), kao i udruga Adaptives.

Oslikavajući mozaik isprepletene prošlosti satkanu kroz žive ličnosti, navezanosti povijesnog Splita i prostora Bosne i Hercegovine, istaknimo i povijesnu osobnost Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji je uz titulu vojvode bosanskog nosio i naziv hercega splitskog, a čiji je glagoljski iluminarni rukopis misala rimskog obreda napisan upravo u Splitu 1403. ili 1404. godine. Radi se inače, o najbogatijem ilustriranom rukopisu hrvatskog srednjovjekovlja koji predstavlja jasnu poveznicu identiteta jednog naroda koji, živeći bremenitu prošlost, žilavo korača i k zajedničkoj budućnosti', naveli su Ante Ćaleta, voditelj Podružnice Split - Hrvatske matice iseljenika i Zvonko Martić, OCD - autor izložbe.