13. ALMISSA OPEN ART: Putanje. Singularitet. Mnoštvo.

Omiš u kolovozu dovodi neke od najeminentnijih hrvatskih suvremenih umjetnika da svojim novim radovima u javnom prostoru transformiraju centar grada u nacionalni centar suvremene umjetnosti.

Almissa je prošla dug put od festivala čiji su događaji predstavljali kulturni šok, do toga da suvremenu umjetnost mnogi stanovnici prihvaćaju kao dio identiteta grada, pa se spremno upuštaju u diskurs s gostima objašnjavajući vlastita viđenja onoga što upravo gledaju.

Ovo je već trinaesta godina da Almissa festival bitno doprinosi modeliranju javnog mnijenja lokalne zajednice u otvorenije društvo zahvaljujući refleksivnom i angažiranom programu.  Almissa Open Art festival se redovito odvija u srcu turističke sezone, ali misija festivala nije upotpunjenje turističke ponude putem kulturnih sadržaja; umjetnici ne stvaraju u javnom prostoru kako bi zabavili publiku i predstavili sebe i svoja razmišljanja, već kako bi izazvali reakciju i pokrenuli promjenu.

Suvremena umjetnost je kodirana sustavom referenci i krajnje preciznih pojmova, zbog čega je iznimno teško postići aktivni interes novih korisnika koji nisu dio umjetničkog svijeta. U službi osvješćivanja umjetnosti kao općeg dobra i svima dostupnog sadržaja, ovaj festival premošćuje barijeru između potencijalnih korisnika i visoke kulture.

Festival dosljedno njeguje tri sukladna iskustva suvremene hrvatske likovnosti : iskustvo egzistencije , likovnog jezika i prostora.  Po kustoskoj koncepciji Željka Marovića naslov 13. izdanja festivala je: Putanje. Singularitet. Mnoštvo.

Marović smatra da krivulje koje tijekom gibanja opisuju uzastopni slijed položaja materijalne točke ili središte mase nekih tijela možemo smatrati poetskim metaforama  umjetnika i njihovih radova.

Singularitet i mnoštvo kao sprega estetike, sudjelovanja, političke korektnosti, dugoročnog planiranja i umreženosti umjetničkog čina manifestiraju se tako da se iscrtavaju posebnosti u društvu i zajednici te prostoru i lokalitetu.

Kustos je uvidio da je festival dugogodišnjim razvojem organski profilirao nekoliko programskih smjernica: Produkcija je primarna; Otvoreni prostor radije nego interijer; Izvođač je važniji od primarnih korisnika. Sekundarni korisnici su važniji od izvođača.

Almissa Open Art festival više od desetljeća razvija eksperimentalni kustoski pristup, u počecima, čime se funkcija kustosa transformira i razvija u smjeru poništavanja granica između umjetničke produkcije, kuriranja i prezentacije, čime se redefinira definicija autora. Festival tako osigurava određenu nepredvidljivost programa, fluidan programski smjer i identitet, a stvara se platforma za zajednički rad kustosa, umjetnika, istraživača i publike putem novih modaliteta umreženih suradničkih praksi.

Najviše inzistiramo na produkciji novih multimedijalnih, transmedijskih i istraživačkih novomedijskih angažiranih umjetničkih izričaja najvrsnijih nacionalnih i internacionalnih umjetnika povećavajući vidljivosti rubnih progresivnih područja umjetnosti. Time razvijamo kulturnu proizvodnju od nacionalnog značenja, a praktički čitav budžet ulažemo u autorske honorare i troškove produkcije čime se potiču radna prava i profesionalni status autora.

Riječ je o umjetničkom istraživanju i umjetničkom stvaralaštvu u smislu uključivanja lokalne zajednice, ali i širokog društvenog spektra koji se definira kohezijom ljudi, planeta i dobiti. Premda je moguće zaključiti da je riječ o radikalnoj umjetničkoj praksi, važnost je zapravo iskazana u aktualizaciji demokracije.

Izvođači su: Milan Božić /  Vlasta Delimar /  Rino Efendić  /  Momčilo Golub / Marko Marković / Željko Marović /  Ljiljana Mihaljević / Kata Mijatović / Andrea Resner / Vanja Pagar / Zoran Pavelić / Anand Štambuk / Matko Trebotić.