20 naslova splitske Matice hrvatske u 2024. godini

Ogranak Matice hrvatske u Splitu u protekle tri godine godina nastavlja granati svoju nakladničku djelatnost pa je nova uprava sa Snježanom Šetkom i proteklu godinu zaključila s rekordnim brojem objavljenih naslova. Dok je tijekom 2023. tiskano 15 naslova i godišnjak Hrvatska obzorja, u 2024. je objavljeno čak 20 knjiga i 8. broj godišnjeg časopisa Hrvatska obzorja (najobimniji do sada).

Među tih 20 naslova sedam je zbirki poezije, osam knjiga proze, dvije zbirke dramskih tekstova, jedan zbornik književnih radova i dva dokumentarna i publicistička naslova. Troje autora može se pohvaliti sa po dva ili čak tri objavljena naslova.

Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske, pjesnik i guslar Mate Buljubašić već dugo priređuje tri godišnja skupa domoljubnog pjesništva pa je tako priredio još tri zbornika rodoljubne poezije u kojima je zastupljeno po tridesetak autora. Riječ je o 10. zborniku Memento poetica Vukovar Škabrnja (za Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje), 11. zborniku Bojni blaženika na nebesima (za travanjski rođendan Četvrte gardijske brigade HV-a) i 15. zborniku Rasplamsaj oluje u pjesmi i srcu (za kolovošku večer u Jesenicama – Zeljevićima, općina Dugi Rat).

Zbornik pjesama, proze i drame Tili smo te obuvatit okupio je radove šestero nagrađenih autora na 2. Festivalu zavičajne književnosti Splitsko-dalmatinske županije, u okviru kojega su tiskane i samostalne pjesničke zbirke Po tragu Bela Spalatine Anđelke Korčulanić te čakavska Petak, muka i križ Nikše Krpetića, urešena korizmenim slikama Josipa Botterija Dinija.

Liječnik Darko Alfirević javio se prvom zbirkom intimističke poezije naslovljenom Snovi o zrcalu i kišobranima, sklonu avangardnom slogu, uz recenzije Darka Cvijetića i Darije Žilić. Također prvijencem Lutanja i traganja predstavlja se mladi profesor Toni Ćapeta, nadahnutg klasičnim metrom i velikanima hrvatskog pjesništva pjesme, autor pogovora je Josip Lasić.

Liječnica anesteziologinja i sudionica Domovinskog rata Zdenka Čorkalo objavila je rekordna tri naslova, kratka romana koji donose ozračje suvremenog života u malim dalmatinskim mjestima. Cvjetko je roman o Domovinskom ratu i profesorici hrvatskog koju triput ne primaju na posao u gimnaziji, Otok donosi priču o mladiću 'vlaju' iz Dalmatinske zagore koji se zapošljava na otoku, a DOM promišlja vječno aktualnu temo o staračkom domu i međugeneracijskom jazu između roditelja i djece.

Nagrađivana pjesnikinja Anđelka Korčulanić objavila je i prvi roman Požarovi i ptice selice, autobiografsko i fikcijsko štivo o života Hrvata u proteklih stotinu godina, ratovima i previranjima, dijaspori i povratku u zavičaj na nadom u oživljavanje opustošene Dalmatinske zagore.
Davor Gusić iz Graba ispisao je odlični napeti triler U službi pravih igrača o hrvatskom poslijeratnom podzemlju i reketarskim obračunima mafijaških skupina, a u zbirci Miris zlata bez tamjana sabrao je devet radio drama koje su objavljivane u dramskom programu Hrvatskog radija.

Zagrebački profesor emeritus Nikola Kujundžić u svojoj dugoj zbirci Priče iz dubine ispisuje dvadeset novih pripovijetki o životu u malim krškim zaobalnim selima, ali i u velegradu, uz obilje duhovitih dijaloga i humorističkih prizora, a njegove priče, neke iz Drugoga svjetskog rata i poraća, preporučuju i recenzenti Petar Gudelj, Mate Maras, Dijana Vlatković i Mladen Vuković.

Utemeljitelj splitskoga turističkog storytellinga Vedran Matošić u knjizi Dalmatinska trilogija kroz poučne dramske tekstove i libreto okuplja sveto splitsko i dalmatinsko trojstvo, svetog Jeronima, svetog Duju i Marulića (još neizvedeni mjuzikl Marul).

Roman Baština je deseta knjiga spisateljice Ivančice Tomić Petričević koja obrađuje sudbinu jedne splitske obitelji koja s dubokim frižima proživljava dva rata, recenzentica je Divna Šušić.

Umirovljeni hrvatski branitelj i prozaist Petar Merčep objavio je drugo dopunjeno izdanje zbirke Prpušalije, s više od stotinu kratkih duhovitih priča, ugoda i anegdota iz svoga šestanovačkog zavičaja.

U suizdanju s ogrankom Matice hrvatske u Vitezu (BiH), Velimir Bugarin priredio je dokumentarnu monografiju Bolnica s pečatom - Franjevačka bolnica 'Dr. fra Mato Nikolić' Nova Bila, svjedočanstvo o vremenu, hrabrosti, vjeri i ljudskosti, utkanoj u temelje opstanka Hrvata Lašvanske doline tijekom Domovinskog rata.

82-godišnji geograf i publicist Mate Matas napisao je još jednu vrijednu monografiju o rodnoj mu kraju Splitska zagora - Riječi, običaji i poznatije osobe, u kojoj je obradio rječnik i toponime naselja u općinama Klis, Lećevica i Muć, patronime, matronime, oronime i hidronime, zatim gradine i lokalitete te poznatije Zagorance zaslužne za njezin razvoj i promicanje u svijetu.