7. MEDITERANSKI FESTIVAL KNJIGE Czerwinski otvorio program promocija. Predstavljena knjiga 'Nesigurni' Ivane Dragičević

Čast da u srijedu otvori program promocija na 7. Mediteranskom festivalu knjige pripala je poljskom publicistu Macieju Czerwinskom i njegovoj knjizi Hrvatska. Povijest, kultura, ideje, za kojeg je promotor književnik i publicist Jurica Pavičić rekao da o Hrvatskoj vjerojatno zna više od ijednog Hrvata.

Kako je rekao Czerwinski, knjiga nije bila namijenjena hrvatskoj publici, nego je željela popuniti praznine u znanju o Hrvatskoj u njegovoj rodnoj Poljskoj. S obzirom da nije povjesničar, autor kaže da je djelo skoro nenamjerno ispalo povijesno, pa je za nju dobio i nagrade povjesničara i u Hrvatskoj i u Poljskoj.

Pavičić kaže da su u knjizi obrađena sva važna historiografska pitanja i prijepori koji se i inače čuju u Hrvatskoj.
'Želio sam izložiti kao se hrvatska nacija pregovarala stoljećima, i kako je nastala, pa me zanimalo kako su sva ta pitanja pokretala procese u hrvatskoj povijesti', rekao je Czerwinski.

Knjiga se pokušava snalaziti između zbivanja u hrvatskoj povijesti i ideja koje su se kroz nju pojavljivale, to nije zapis o društvenim zbivanjima.

'Zanimaju me ljudi koji su bili važni za različite ideologeme, poput Nazora ili Krleže, jer su pokretali određene rasprave, premda su sasvim različiti. No, u procesu stvaranja hrvatske nacije imaju i određene sličnosti', rekao je Czerwinski.
Kako je knjiga pisana za poljsku publiku, Czerwinski je u njoj nastojao objasniti i pojedine razlike između poljske i hrvatske stvarnosti i prošlosti, posebno iz vremena komunizma koji je u Poljskoj imao i lijevu opoziciju. Također, rekao je autor, hrvatska kultura je daleko više oslonjena na more nego poljska, gdje je puno važniji temelj uvijek imao nacionalni prostor i ruralni okoliš.
"'Poljska nacionalna kultura oslanja se na velikašku prošlost, Poljaci se vole smatrati nasljednicima plemstva i vitezova, koji su svoju veličinu izvlačili iz zemlje. Mi nemamo ni jednog ozbiljnog starijeg pisca koji nije bio plemić', rekao je Czerwinski, ističući da je s druge strane hrvatska kultura klasno i socijalno uravnoteženija, zbog čega je dosta pažnje posvetio antifeudalnim i antivlastodržačkim bunama u hrvatskoj prošlosti. Dobar primjer je, kaže, Matija Gubec koji je u 19. i početkom 20. stoljeća postao borac za ostvarenje nacionalno pitanje, pa sve do Titovog poistovjećivanja s tradicijom Gupčeve seljačke bune, s tim što je Tito bio pobjednik.

Pavičić je istaknuo i one segmente knjige koji se bave odnosom prema slavenstvu u Hrvatskoj, od nekadašnjih težnji k panslavenstvu, pa do negiranja slavenskog podrijetla Hrvata i inzistiranja na navodnom iranskom podrijetlu u desnim krugovima. No, kaže Czerwinski, ta 'iranska' ideja nije nikad sasvim zaživjela u Hrvatskoj, pa na kraju ispada da je slavenski duh u Hrvatskoj jači nego u Poljskoj, gdje su ga zbog uloge Rusije često smatrali 'tuđim'. Uostalom, kaže, u Poljskoj se inzistiralo na sarmatskom podrijetlu, jer se željela uspostaviti veza s antikom. Sličan toj ideji bio je Hvaranin Vinko Pribojević koji je pod utjecajem studiranja u Krakovu tvrdio da su Hrvati podrijetlom Iliri, kako bi ukazao na antičko podrijetlo. S poljske strane istaknuo je Josepha Conrada, rodom iz Poljske, koji je za sebe govorio da nije slavenski barbar, nego poljski plemić.

Posebna tema u knjizi je odnos prema socijalističkoj Jugoslaviji, a Pavičić kaže da Czerwinski piše kako je ona u Hrvatskoj ponekad romantizirana, zbog čega je vodio i polemike u hrvatskim medijima.
'Znam da se među lijevom inteligencijom u Hrvatskoj pozitivno vrednuje bar neke jugoslavenske tradicije. Moj vrijednosni sud proizlazi iz uvjerenja da je demokracija najbolje rješenje bez obzira na sve mane, a sve što nije demokratsko bi po tome bilo, bar što se tiče vlasti u Jugoslaviji i bez obzira na sve pozitivne stvari u kulturi i umjetnosti, nedemokratsko. To je država u kojoj se vlast nije birala demokratski nego unutrašnjim dogovaranjem', kaže Czerwinski, dodajući da smatra da o idejama treba pregovarati i da treba prihvatiti različite stavove.
Na taj način je i pisao knjigu, suprotstavljajući stavove i ideje o različitim događajima, osobama i procesima. Time pokazujemo na koji način se oni percipiraju u hrvatskoj javnosti, umjesto nametanja diktata o njima.

Na Mediteranskom festivalu knjige u Velikoj dvorani SC Gripe knjiga Hrvatska. Povijest, kultura, ideje Macieja Czerwinskog može se kupiti na štandu Ibis grafike.

Za kraj prvog dana 7. Mediteranskog festivala knjige, Kruno Lokotar predstavio je novi publicistički rad ugledne vanjskopolitičke televizijske novinarke Ivane Dragičević Nesigurni, ili - kako glasi svojevrsni podnaslov - Self-help za današnji svijet.

Kako je rekao Lokotar, navedeni podnaslov donosi ironični odmak, a Ivana Dragičević dodala je da je knjiga 'vapaj protiv kon spiritualne kulture', protiv teze da se ne smije ništa pratiti što se događa.

'Ako se ne prati ništa što se događa, kako onda steći kvalificirano mišljenje? Rezultat je najmanji odaziv na europskim izborima u Hrvatskoj, ili da se zbog nezadovoljstva izbornim rezultatima pale parlamenti kao u SAD-u', rekla je Dragičević, koja se s tim problemom suočila na osobnoj razini kad joj je dijagnosticiran rak, i spoznala da se veliki dio građana u takvoj situaciji može okrenuti samo sebi i pokušajima da sam nađe pomoć.
Osim esejističkih tekstova, knjiga donosi i putopisne radove s novinarskih zadataka u nekim od najkriznijih područja na svijetu. Dio knjige posvećen je, stoga, i boravku u Ukrajini 2020. Dragičević kaže da sve ono što se događa danas u svijetu, od Ukrajine do Bliskog istoka, zavrjeđuje nove kategorije razmišljanja, pa otud i teza o vapaju protiv gubitka humanosti.
U Nesigurnima se autorica bavi i klimatskim promjenama, rekla je da je baš Mediteran u kojem se ovaj festival održava mjesto na kojem je klimatska kriza ključni problem.
'To pitanje postaje sve više konkretan, a ne apstraktni problem, o čemu svjedoče i vremenske prilike ovoga ljeta', rekla je, dodajući da izgleda kao da se tim problemom malo tko uistinu bavi, pogotovo što Mediteran u tome nije usamljen.
'Trebali bismo svi biti puno svjesniji svega toga, a umjesto toga imamo istine ponuđene 'skrolanjem palcem po ekranu', kaže autorica. U Hrvatskoj se, kaže, malo govori o puno tema koje su bitne za globalne odnose i suvremeni svijet.
Jedan od problema kojima se bavi je i konzervativizam mladih, kod mnogih i nezainteresiranost, za što odgovornost snosi obrazovanje i adaptacija na način razmišljanja kod mladih ljudi. Otud i odlazak mladih ljudi, a - kaže - još je Tony Blair rekao da se neku zemlju može procijeniti time koliko ljudi želi ući u nju, a koliko iz nje izaći.
Kao zaključak, Dragičević je rekla da živimo u svijetu koji nije nimalo ružičast, ali poziva na borbu protiv svijeta u kojem vladaju upravo oni konspiritualisti koje spominje u knjizi.

Prije Ivane Dragičević, na pozornici MFK svoju novu knjigu Oceanska Hrvatska predstavio je komiški profesor Tonči Božanić, s kojim je razgovarao Siniša Vuković.