70 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SPLITU 'Nikad prije nismo zabilježili ovoliku posjećenost, Puljak je prvi gradonačelnik koji se odazvao našem pozivu'

Otvorenjem izložbe '70 godina / 25.567 dana Državnog arhiva u Splitu', predstavljanjem istoimenog kataloga te prigodnim pratećim programom u Državnom arhivu u Splitu pred brojnim gostima jučer je obilježena njegova velika obljetnica.

'U 70 godina arhiva prvi put se na svečanosti pojavio gradonačelnik'

Proslavu su, između ostalih, uveličali splitski gradonačelnik Ivica Puljak i državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija dr. sc. Ivica Poljičak, što je, kako je u razgovoru za Dalmatinski portal istaknula, oduševilo ravnateljicu Državnog arhiva u Splitu Marinu Grgičević. 

'U povijesti arhiva ili barem u vrijeme mog mandata, od 2015. godine, nikad se toliko ljudi nije pojavilo na nekom događanju u našoj ustanovi. Obilježavanje obljetnice zaista je bilo iznimno posjećeno - pristigli su ljudi iz struke, iz drugih kulturnih ustanova, naši suradnici. Bila je to jedna lijepa svečanost.

Koliko je meni poznato, u 70 godina arhiva prvi se put pojavio gradonačelnik Splita. Oduševilo me što je nakon svečanog dijela, i to s velikim zanimanjem, bio voljan sudjelovati u stručnom vodstvu po cijelom arhivu. Bio je vidno oduševljen jer kao i većina ljudi nije poznavao sve naše djelatnosti, odnosno rad arhiva i arhivskih djelatnika', izjavila je Grgičević.

Odjel koji nemaju svi arhivi

Arhiv je inače, pojednostavljeno rečeno, ustanova u kulturi koja nadzire gradivo na terenu, odabire arhivsko gradivo, dovozi ga, raspoređuje, sređuje, obrađuje i, ono što je najvažnije, krajnjim korisnicima daje na korištenje. To je zapravo, kako nam je pojasnila ravnateljica, njegova svrha.

'Državni arhiv u Splitu ima četiri odjela. Jedan je od njih odjel za sređivanje i obradu arhivskoga gradiva; radi se zapravo o srcu arhiva jer se u njegovu sklopu svi fondovi i zbirke obrađuju i sređuju da bi kasnije mogli doći do korisnika. Tu je i informacijsko-dokumentacijski odjel koji ima svoju korisničku službu, odsjek za digitalizaciju, knjižnicu, čitaonicu te je u najvećoj mjeri orijentiran na rješavanje zahtjeva stranaka. Naša vanjska služba nadzire gradivo na terenu, ona odabire što će biti arhivsko gradivo, a što ostaje dokumentarno. Naime, samo arhivsko gradivo, ono što je određeno kao vrijedno za trajno čuvanje dolazi u arhiv. Tu je i naš vrlo važan odjel koji nemaju svi arhivi - odjel za konzervaciju i restauraciju arhivskog gradiva. Medij s kojim radimo je papir, dakle naša radionica restaurira i konzervira arhivsko gradivo na papiru', iznijela je ravnateljica splitskog Državnog arhiva.

Od 2015. bez ugovora o korištenju prostora

U proteklih 70 godina, odnosno od osnutka 4. ožujka 1952., Državni arhiv u Splitu četiri je puta mijenjao naziv kao i lokaciju na kojoj je smješten. 

'Prve su dvije lokacije bile unutar Dioklecijanove palače - od 1952. do 1957. Najprije je bio smješten u Dioklecijanovoj ulici, a drugi put s dvije male prostorije u Ulici Ilirske akademije, pokraj Vestibula. U to vrijeme nije postojalo spremište arhiva, pa mu je Grad dodijelio Arnirovu kulu. Ondje je gradivo bilo prilično nezaštićeno, a 1969. dogodila se velika katastrofa - 25 fondova potpuno je uništeno u požaru, dok ih je 28 nagorjelo. Potom je dobio novi prostor - četvrti kat Biskupove palače i podrumsko spremište ondje, što je ponovno bilo neadekvatno. Na prijelazu s 1997. na 1998., a odlukom iz 1993. preseljen je u prostor Tvrđave Gripe koji dijelimo s Hrvatskim pomorskim muzejem', podsjetila je ravnateljica. 

Naglasila je kako je prostor u kojem djelatnici ove ustanove sada rade prekrasan, ali ondje su od 2015. godine bez ugovora o korištenju.

Izložba o djelatnostima arhiva i izložba o kupališnoj baštini

Napomenula je i kako s najbližim susjedima, s Hrvatskim pomorskim muzejem, njeguju dobrosusjedske odnose te da su uvijek jedni drugima pomoć. Upravo se u tom muzeju održao dio jučerašnje svečanosti.

'U sklopu jučerašnjeg događanja organizirane su dvije izložbe.  Jedna je ovdje u Državnom arhivu u Splitu - malom retrospektivom pokazali smo izložbene, predavačke i izdavačke djelatnosti kojima se arhiv bavi. Osim što organiziramo izložbe, do 2020. izdavali smo časopis Građa i prilozi za povijest Dalmacije, što smo zaključili s 28. brojem. Od te godine imamo časopis u zajedničkom izdavaštvu s dalmatinskim arhivima - Državnim arhivom u Zadru, Državnim arhivom u Šibeniku i Državnim arhivom u Dubrovniku. Dosad su izašla dva broja, a iz godine u godine izmjenjujemo se kao domaćini i uredništvo, pa će tako izdavač ovogodišnjeg Vjesnika dalmatinskih arhiva biti upravo Državni arhiv u Splitu.

Sudionici su razgledali i izložbu 'Hrvatska jadranska kupališna baština', autorice dr. sc. Mirjane Kos, ravnateljice Hrvatskog muzeja turizma iz Opatije, u izložbenom prostoru Hrvatskog pomorskog muzeja. U njenu su okviru obrađena sva kupališta na Jadranu, a što se tiče Splita - poseban je naglasak bio na Bačvicama, što je jedan lijep prikaz razvoja našeg najrazvikanijeg kupališta', zaključila je Marina Grgičević i dodala kako se izložbe još uvijek mogu posjetiti.