ARHEOLOŠKO ČUDO U VELIĆU Otkriven jedinstveni antički tijesak za grožđe!

Fotogalerija (18)

Radeći na projektu  tematske staze koja povezuje mjesto Velić i  Grab u cilju zaštite i prezentacije kulturne i prirodne baštine,  gospodin Marijo Kozina je obavijestio institucije o postojanju  bazena poznatog kao Kamenica. Informaciju je gospodin dr.sr. Josip Belamarić iz instituta za povijest umjetnosti proslijedio g. Tonku Bartuloviću koji već duže radi na sustavima akumulacije pitke vode na krškom terenu. Već pri prvom obilasku bilo je jasno da Kamenica nije samo bazen, već složeniji gospodarski objekt. Akumuliranu oborinsku vodu iz Kamenice lokalno stanovništvo koristilo je u različite svrhe, međutim u lokalnoj memoriji zabilježena je samo legenda o zakopanom blagu u neposrednoj blizini, ali izvorna namjena Kamenice nije bila poznata. 

Najnužnije je bilo Kamenicu očistiti od smeća koje je bilo u njoj, što je učinio gospodin Kozina. Nakon analize pojedinih elemenata i struktura, namjena iste postala je jasnija, a sve je ukazivalo da je to zapravo antički tijesak za grožđe.

Posebnost ovog tijeska je u njegovom jedinstvenom smještaju unutar bazena, što je cijeli proces pripreme, gnječenja i tiještenja učinio vrlo praktičnim. Samo tiještenje vrlo vjerojatno se vršilo zatezanjem grede (prelum) na zapadnoj strani kuka, a koja je uporište imala na istočnoj litici iznad bazena. Ovo nije konačno definirano za što će biti potrebno dodatno arheološko istraživanje.

Pronalazak antičkog tijeska značajan je  jer  svojom veličinom, kapacitetom i konačno kvalitetom ukazuje na antički agrarni kompleks na području Velića. U tom promišljanju nameće se povezanost sa drugim reprezentativnim objektom u neposrednoj blizini - Maginčića bunarom, zapremnine 123 m3 ,iskopanog u živoj stijeni, kojeg je potrebno dodatno proučiti i detaljno istražiti.

Drugi dio istraživanja odnosi se na kontekst u kojem je nastao ovaj tijesak. 

Naime, uzduž južne strane Velića pronašli su i tragove antičke trase ceste sa kolotrazima koja je u jednom dijelu moguća kao dio antičke ceste Salona - Argentarija, potvrđenom miljokazom iz 236 godine i pronađenim na njivi Krivača u Veliću. Na pojedinim mjestima uz cestu nalaze se objekti za sada nepoznate namjene.

I naravno, kad govorimo o antičkoj cesti, možemo očekivati i nekoliko lokalnih trasa nastalih iz potrebe povezivanja cjelokupnog prostora i objekata unutar njega.

Istraživanja naselja u zapadnom dijelu Velića kojeg provodi  Filozofski fakultet u Zagrebu može se dovesti u izravnu vezu  s tijeskom.

Važno je napomenuti da je u neposrednoj blizini tijeska otkriven kamenolom sa nedovršenim stećkom, a poznata nekropola stećaka nalazi se u jugoistočnom dijelu od ovog lokaliteta, zaseoka Gornje selo.

'Proces litorizacije koji lagano zaokreće prema  dalmatinskom zaleđu od kraja 20. stoljeća nepobitno donosi napredak koji omogućava da bolje iskoristimo resurse koje posjedujemo. Poučeni dosadašnjim iskustvima pitanja koja nam se nameću su:

- jesmo li spremni  za promjene koje će se dogoditi i hoćemo li moći pravodobno intervenirati u zaštiti kako bi izbjegli devastacije koje je ovaj proces učinio kada je bio usmjeren prema obali?

Zaštita sveukupne  baštine prioritetno  mora biti usmjerena na neodgodivo i žurno stvaranje detaljnije baze podataka radi zaštite nacionalne materijalne baštine.

Taj zadatak povjeren je institucijama sustava koje u ovom trenutku nemaju potpunu mogućnost kontrole i prevencije u prostoru. Iz toga zaključujem da je nužno ostvariti  sinergiju institucija, udruga i pojedinaca koji na bilo koji način doprinose u zaštiti neselektivne sveukupne baštine.

Zahvaljujem na kraju svima koji su pomogli da ovaj vrlo vrijedan objekt zaštitom i valorizacijom zauzme svoje pravo mjesto  u sveukupnoj baštini Republike Hrvatske', poručili su istraživači.