ČETVRTAK U STAROJ GRADSKOJ VIJEĆNICI Predstavljanje knjige 'Doživljaj socijalne nepravde - psihosocijalna perspektiva'

U četvrtak, 15. svibnja, u 18 sati, u Staroj gradskoj vijećnici na splitskoj Pjaci upriličit će se promocija knjige 'Doživljaj socijalne nepravde – psihosocijalna perspektiva', autora prof. dr. sc. Damir Ljubotina i prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina.

'Organizator ovog događaja, Udruga Most, od svojih početaka zagovara prava i potrebe ranjivih skupina, solidarnu zajednicu i društvo jednakih šansi. Tema pravde odnosno, prije svega, nepravde, kontinuirano je prisutna u našem društvu. Gotovo svaka vijest u medijskom prostoru, ali i razgovori među ljudima ne mogu proći bez riječi o nepravdi koja je (čini se sve više) dio naših života.

Koncepti pravde i nepravde, ljudskog dostojanstva i prava najčešće se izučavaju iz perspektive filozofije, politologije, etike ili pravne znanosti. Autore je u ovom kontekstu prije svega zanimao osobni doživljaj nepravde i njegove posljedice na život pojedinca i u kojoj mjeri hrvatski građani/ke naše društvo doživljavaju pravednim', poručuju iz Udruge Most.

Ova knjiga je rezultat teorijskih promišljanja i niza empirijskih istraživanja provedenih s više od 5000 sudionica/ka tijekom posljednjih 20-ak godina, nema pretenziju biti 'komercijalna' i nije tiskana, već su autori željeli da bude lako i besplatno dostupna svima u digitalnom obliku.

Ono što posebno držimo važnim jest kako su autori cjeloživotno posvećeni temi 'boljeg društv' i ljudskom pravu na dostojanstven život, njihov znanstveni rad je impresivan, ali je vidljiv i onaj zagovarački, aktivistički, ljudski utemeljen na potrebama najranjivijih.

Za sve koji žele znati više ovo je link na knjigu.

O autorima:

Damir Ljubotina rođen je 1965. godine u Otočcu. Redoviti je profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je diplomirao studij psihologije 1990. Glavna područja njegovoga znanstveno-istraživačkog rada su psihometrija i teorija testova, psihodijagnostika te područje stresa i traume. Ukupno je objavio više od 50 znanstvenih radova i 15 stručnih članaka, (su)urednik je četiri te koautor jedne knjige. Sudjelovao je na više od 60 znanstvenih i stručnih skupova.

Autor je više od 30 različitih psihologijskih mjernih instrumenata iz područja znanja, općeg obrazovanja, kognitivnih sposobnosti i ličnosti. Bio je glavni istraživač u dijelu EU projekta 'Treatment seeking and treatment outcomes in people suffering from posttraumatic stress following war and migration in the Balkans' (FP5, 2002.-2006.); voditelj tehnologijskog istraživačkog projekta 'Razvoj, standardizacija i psihometrijska validacija testova kognitivnih sposobnosti' (MZOŠ RH) (2007. - 2013.); voditelj projekta Vrednovanje kvalitete nastave na Sveučilištu u Zagrebu (2007.- 2010.), a sudjelovao je u većem broju domaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata. Bio je član Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu (2007.-2010.) i suradnik Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, a od 2011. do 2014. bio je stručni savjetnik za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu.

Član je i dugogodišnji suradnik Društva za psihološku pomoć, Međunarodnog centra za liječenje žrtava mučenja (International Center for Torture Victims) i Centra za stres i traumu na čijim je brojnim projektima sudjelovao kao istraživač.

Jedan je od osnivača, a od 2009. i voditelj Centra za psihodijagnostičke instrumente i Centra za primijenjenu psihologiju. U više navrata bio je predstojnik Katedre za psihometriju, a od 2021. pročelnik je Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Olja Družić Ljubotina rođena je 1970. godine u Zagrebu. Izvanredna je profesorica i predstojnica Katedre za teoriju i metode socijalnog rada na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je i sama stekla zvanje diplomirane socijalne radnice. Svoj profesionalni put je započela još kao studentica, a kasnije i kao zaposlenica u udruzi Društvo za psihološku pomoć gdje je stekla svoja formativna stručna znanja i iskustva radeći gotovo sedam godina (1993.-2000.) s djecom i mladima, prognanicima i kasnije povratni-cima u poslijeratne zajednice za vrijeme i nakon Domovinskog rata. Od 2000. godine je zaposlena na svom matičnom fakultetu u okviru kojega se bavi nastavnim i istraživačkim radom, vodeći različite kolegije i sudjelujući u različitim znanstveno istraživačkim projektima.

Objavila je brojne znanstvene i stručne radove, monografije i priručnike. Njezin znanstveni i stručni interes je vezan primarno uz područje siromaštva, prije svega siromaštva djece i beskućništva. Neki od projekata u koje je bila uključena kao istraživačica ili voditeljica istraživanja su: 'Siromaštvo i materijalna dobrobit djece predškolske dobi u Republici Hrvatskoj' (UNICEF, 2012.-2015.),'Indikatori dobrobiti i siromaštva djece u Hrvatskoj u doba krize: kako prekinuti začarani krug siromaštva djece?' (Studijski centar socijalnog rada i ADRIS, 2014.-2016.), 'ReStart – podrška beskućnicima za ulazak na tržište rada' (Grad Zagreb, 2015. – 2016.), Participacija ranjivih skupina djece (UNICEF, 2018.-2020.), Nova perspektiva za beskućništvo (Hrvatska mreža za beskućništvo, 2020.-2023.). Kao voditeljica edukacija za stručnjake praktičare iz područja zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih u poslijeratnim zajednicama osim u Hrvatskoj, sudjeluje i na međunarodnim projektima na Kosovu, Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Kolumbiji.

Sudjelovala je u različitim radnim skupinama za izradu nekoliko zakona i dokumenata iz područja socijalne politike i djelatnosti socijalnog rada. Osim znanstveno istraživačkog, bavi se i aktivističkim radom u području prava ranjivih skupina te je jedna od članica inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok, koja je svojim zagovaračkim radom uspjela postići da svako dijete u osnovnim školama u Hrvatskoj od početka 2023. godine ima pravo na jedan besplatan školski obrok osiguran iz državnog proračuna.