Cokarić se protivi stavu Zelenih Dalmacije: 'Solarni magarac' treba ostati na Marjanu!

Fotogalerija (4)

Više od pola godine, svakog dana najmanje četiri do pet sati, čelnik udruge Uzgon, umjetnik Hrvoje Cokarić na Marjanu 'dresira' dva mlada tovara smještena u Zoološkom vrtu. Na Marjanu je inače šest magaraca, ali samo se mladi mogu učiti novim vještinama.

Cokarićeva požrtvovnost ima višestruku ulogu, kako za očuvanje magaraca koji nažalost u Dalmaciji nestaju, tako i za umjetnički projekt nazvan 'TowardEurope'.

Ideja se rodila prije deset godina, ali je nisu imali s kim realizirati. Nastala je iz jedne priče na temu zašto tovari odumiru. Primjerice, na Šolti žive dva magarca, na Braču četiri, na Visu tri..., a nekada se život u Dalmaciji nije mogao zamisliti bez njih.

Zaključili su da odumiru jer im se izgubila svrha i da je potrebno pronaći novi smisao kako bi ga čovjek opet trebao. Tako je došla ideja koju su okvirno nazvali 'solarni magarac' .

- Kada smo, sada već prošle godine, čuli da u ZOO vrtu postoje dva puleta, krenuli smo s idejom prema ravnatelju Nedjeljku Ževrnji da zajednički uđemo u projekt i on je pristao - kaže Cokarić.

Projekt ima nekoliko faza. U prvom dijelu koji je čisto artistički i oslanja se na zaštitu kulturne baštine tovar bi nosio set solarnih panela na sebi, opremu za audio video montažu i 'broadcast'.

- Multimedijalni umjetnici iz Hrvatske i inozemstva u rezidencijalnim boravcima s magarcima bi radili audio video djela koja bi se na kraju godine sva skupa formirala kao pokretni muzej o magarcima - opisuje.

U drugoj fazi, ta djela na magarcima bi se i prikazivala.

Drugi dio priče radili bi u suradnji s udrugom Most. Umjetnici bi, naime, radili s beskućnicima radionice o izradi autohtonih suvenira na temu magarca.

- Beskućnicima bi omogućili samofinanciranje tako što bi postali voditelji magaraca, a na vidilici bi prodali suvenire - navodi.

Treća faza projekta odvijala bi se u suradnji s Gradskim kazalištem lutaka i Javnom ustanovom na način da bi na malom amfiteatru ispred Zoološkog napravili predstave za djecu i mlade, s tovarima i glumcima na sceni.

Četvrta faza događala bi se u suradnji s dječjim vrtićima i osnovnim školama. Djecu bi učili i o tovarima i o njihovoj morfološkoj i kulturološkoj bitnosti, posebice za Dalmaciju. Također, navodi Cokarić, djecu bi educirali i kako raditi spoj multimedije i obnovljivih izvora.

Ne zaboravimo naglasiti i kako bi u ljetnim mjesecima 'towar-d' jedinice bile korištene u večernjim satima kao pokretna audio vizualna prezentacijska platforma, na kojoj bi se prikazivao film o magarcima, a u drugoj fazi i umjetnička djela nastala na 'towar-d' jedinicama.

Putem bežične mreže turistima bi bilo omogućeno simultano prevođenje filma na odabrani jezik putem njihovih mobilnih telefona, kao i preuzimanje drugih multimedijalnih sadržaja koji su nastali tijekom projekta.

- Od početka projekta snimamo dokumentarni film o magarcima i snimat ćemo ga do kraja ove godine. Istražit ćemo povezanost čovjeka i tovara u Dalmaciji s jedne strane, a s druge strane bit će to i svojevrsni priručnik kako dresirati tovara. To nigdje nije zabilježeno, a od prvog dana svaki korak snimamo - naglasio je Cokarić.

Međutim, treba naglasiti i kako se odlukom Grada zatvara 'najgori Zoološki vrt na svijetu', kako su ga opisali i turisti na TripAdvisoru, jednoj od najposjećenijih stranica. Preciznije, radi se na izmještanju divljih životinja poput tigra, medvjeda, majmuna ili vuka. Prema ideji, na Marjanu bi trebao biti centar za autohtone domaće životnije, ali što će konkretno biti odlučit će struka i javnost.

Za tovara, kao i za cijeli projekt, straha ne bi smjelo biti ako zaživi Centar za autohtone životinje i ako struka bude imala presudnu riječ, unatoč navodima Zelenih Dalmacije kako Marjan nije morfološki pogodan za magarce zbog kosog terena. 

- Dalmatinski magarac je podrijetlom iz sjeverne Afrike. Zaveden je kao minijaturni mediteranski magarac. Riječ je o pustinjskoj životinji koja od svih vrsta konja ima najtvrđa kopita i zbog toga se nikada ne potkiva. Tri dana može bez vode i ima fenomenalan osjećaj za ravnotežu i orijentaciju. Tovar se u pravilu koristi na kosim terenima, bilo da je u Dalmaciji, Meksiku, Pakistanu..., a ne na ravnim terenima -  pojašnjava Cokarić.

Također, valja izdvojiti, nastavlja Cokarić, kako u zadnje dvije godine u Slavoniji broj magaraca raste, jer su ga ljudi na farmama počeli uzgajati zbog magarećeg mlijeka.

- Međutim, njihov životni vijek je skraćen. Iako tovari mogu živjeti nekoliko desetljeća, u Slavoniji rijetko koji doživi 15 godina jer im zbog mekane zemlje počnu truliti kopita. Dakle, magarac ne može na ravnici živjeti - zaključio je Cokarić.

Inače, spomenimo kako projekt ide bez podrške gradske uprave. Iako su od pročelnika za kulturu Siniše Kuke tražili samo očitovanje o projektu, makar i negativno, još nisu dobili nikakav odgovor.

'TowardEurope' se za sada odvija u produkciji udruge Uzgon, volji i želji pojedinaca i u suradnji sa Zoološkim vrtom. Podršku su dali Društvo Marjan i udruga Most, a tehnički će, kada bude potrebno, pomoći i Gradsko kazalište lutaka.

Sve potrebne dozvole je izdala Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan.