DokuMA: Šest regionalnih akademija i fakulteta u edukativnom CrossBorder programu u Makarskoj
Dokuma Film Festival Piše: Dalmatinski portal

DokuMA: Šest regionalnih akademija i fakulteta u edukativnom CrossBorder programu u Makarskoj

Mladi koji tek izrađuju svoje prve filmove rijetko imaju hrabrosti prepustiti se kritici publike

U sklopu drugog međunarodnog DokuMA Film Festivala (3.-7. lipnja u Makarskoj) održava se i edukativni CrossBorder program suradnje s regionalnim akademijama i filmskim školama. Program sačinjavaju filmska radionica, MasterClass predavanja te revija Regionalni studentski film. Koordinatorice ovog programa su akademske montažerke Karla Carević i Sandra Bastašić, a s Karlom smo popričali oko detalja programa i organizacije.

Koji su ciljevi CrossBorder programa DFF-a i kako je osmišljen?

- CrossBorder program smo osmislili još lani i za cilj si postavili povezati i afirmirati studentsku produkciju svih regionalnih filmskih fakulteta i akademija kroz Regionalni studentski film u okviru kojeg će se svake godine prikazivati studentski filmovi. Smatram ovo izuzetno bitnim jer ti mladi ljudi koji tek izrađuju svoje prve filmove rijetko imaju hrabrosti prepustiti se kritici publike. Slični programi postoje na Danima hrvatskog filma koji je nacionalni festival i smotra hrvatske produkcije. Logično je da oni ne okupljaju širu regiju ali mi to možemo, kako bi dobili priliku upoznati se s filmovima i preokupacijama susjednih kolega. Koliko sam upućena, Pulski filmski festival također kreće s vrlo sličnim programom i radionicama i smatram da je dobro da se otvaraju prostori i šire ovakve ideje. Bez obzira na koncepcijske sličnosti i uzastopnost termina, važno je da postoje prilike i da se mladi odazovu. Konkurencija uvijek zahtjeva diferencijaciju i posljedično veći stupanj kreativnosti. Zbog toga osjećam optimizam oko generalne ponude dodatnih oblika usavršavanja profesionalaca na području filmskog stvaralaštva.

Primijetili smo da se u natjecateljski program Mali Garmaz prijavljuju i studenti pa razmišljam da bi bilo dobro da u budućnosti realiziramo poseban natjecateljski program za njih. Puno je prostora za napredak i vjerujem da bi tim mladim ljudima ovakav program bio izuzetna motivacija. 

Kako je koncipirana filmska radionica?

- Ove godine smo prvi puta krenuli u organizaciju radionice dokumentarnog filma u kojoj će sudjelovati studenti s regionalnih filmskih škola. Želja je prvenstveno bila ponuditi radionicu koja bi radila u suradnji sa filmskim obrazovnim institucijama i služila kao produžetak nastavnog programa. Studentima se pruža prilika boraviti u Makarskoj za vrijeme festivala i snimati filmske vježbe u kraćim rokovima nego što to rade na svojim matičnim fakultetima pa je time tempo rada daleko intenzivniji i zahtjeva potpunu predanost. Takva je situacija puno sličnija profesionalnim snimanjima gdje se morate dobro pripremiti da bi u kratkom roku izveli i proizveli film. Dokumentarni materijali se prikupljaju vrlo brzo i to u krajnje nekontroliranim uvjetima. Morate biti fleksibilni i spremni na svaku situaciju što pretpostavlja dobro poznavanje problematike i unaprijed osmišljenih rješenja za moguće probleme koje ćete onda pokušavati progurati. Voljeli bismo ovdje ponuditi intenzivnu radionicu onom dijelu filmske produkcije koji je slabo zastupljen po drugim festivalskim radionicama ne samo u regiji nego i šire, a to su montaža i snimanje kao i snimanje i obrada zvuka. Te naizgled tehničke komponente dokumentarca zapravo čine njegov umjetnički i estetski izričaj. Ne možemo očekivati da će se dobra ideja nužno pretvoriti u dobar film ukoliko nemamo ljude koji to mogu izvesti. A ti ljudi su upravo snimatelji i montažeri. Također, zvuk koji je na našim područjima toliko zapostavljen čini najslabiju kariku gotovo svakog hrvatskog filma. Moramo to početi mijenjati u korijenu – od mladih ljudi koji će angažirano promišljati o snazi utjecaja zvuka na percepciju filmske stvarnosti i kvaliteti izvedbe istoga. Sretna sam da imamo priliku ugostiti profesora Dragutina Ćirkovića s beogradskog FDU koji će održati predavanje ne samo za studente već i za sve posjetitelje festivala koji žele čuti nešto više o zvuku u dokumentarnom filmu. I želim se najiskrenije zahvaliti Kino klubu Split koji nam je ustupio opremu nužnu za uspješnu realizaciju radionice.  

Tko će biti ostali predavači?

- Osim profesora Ćirkovića, predavanja će održati i prof. Aleš Suk s FAMU i prof. Silvestar Kolbas s ADU. Studente će uz navedene profesore pratiti i mladi hrvatski dokumentarist, akademski redatelj Igor Bezinović. Vjerujem da će ovi odabrani ljudi najbolje znati prenijeti svoja iskustva i znanje na studente.

Koje akademije sudjeluju u CB programu?

- Ovom smo prilikom pozvali šest fakulteta i akademija: Akademiju dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Akademiju za gledališće, radio, film in televizio iz Ljubljane, Fakultet dramskih umetnosti iz Beograda, Fakultet dramskih umjetnosti iz Cetinja, Fakultet dramski umetnosti iz Skoplja te Akademiju scenskih umjetnosti iz Sarajeva. Osim sarajevske akademije, čiji nam se studenti ove godine zbog ispitnih rokova nisu mogli pridružiti, svi su se odazvali kako prijavama studenata tako i filmovima koji će biti prikazani u RSF-u. Ugostit ćemo ukupno 15 studenata i devet profesora sa svih navedenih filmskih škola. 

U regiji postoji još škola koje smo morali pozvati ali zbog ograničenosti kapacitetima ove godine to nismo mogli učiniti. Vjerujem da će nam budućnost donijeti bolje uvijete te da se nećemo morati ograničavati na samo jednu školu po jednoj zemlji, jer njih ima više i trebali bi svi imati jednake mogućnosti sudjelovanja. 

Moramo napraviti platformu na kojoj će se budući redatelji, snimatelji, montažeri, scenografi, kostimografi, dramaturzi, producenti, snimatelji i dizajneri zvuka moći upoznavati i komparirati svoja iskustva, te početi raditi zajedno. U tom smislu želimo izbrisati granice i ukloniti tišinu koja već 13 godina postoji među nama, ponuditi mladim ljudima mjesto na kojem će moći rasti i graditi zajedno budućnost dokumentarizma.

Kakva su bila iskustva i  dojmovi s prošlogodišnjeg CB-a i jesu li pomogli u organizaciji ovogodišnjeg?

- Prošle smo godine ugostili hrvatske, makedonske i crnogorske studente i profesore. Prikazivali smo filmove nastale u produkciji njihovih fakulteta te na taj način ostvarili prve kontakte i ispitali interes i mogućnosti za radionicu. Naravno da je to bilo od velikog značaja za naš organizacijski tim jer nam je dalo prve povratne informacije. Ljudi su reagirali dobro i pozdravili naše ideje. Ove godine smo radionicu sproveli u djelo, a sljedeće ćemo ju proširiti kako programski tako i brojčano. No, da ne razglabam o budućnosti. Pred nama je vrijeme i mjesto, pred nama su kombiji puni opreme i mladež začarana entuzijazmom, vođena mudrim i iskusnim filmašima i pedagozima. Sada samo treba otvoriti vrata i pustiti da nas sve to zanese u ono što najviše volimo, a to je film. 

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(4675, "");
Pregledaj komentare