Doznajte kako je Međunarodni dječji festival u Šibeniku dobio svoj prvi fanzin i kakve veze s njim ima Faust Vrančić

Zahvaljujući aktivnostima slovenskog grafičara Marka Drpića kroz umjetničku rezidenciju 'Priče iz Bunara' udruge Kolektiv 4B iz Šibenika, Međunarodni dječji festival Šibenik - Hrvatska u svojih 65. godina postojanja dobio je svoj prvi ikad fanzin 'Uresi i riči'. Fanzin su pod vodstvom slovenskog umjetnika izradila djeca - polaznici MDF-ove radionice 'MDF-ov fanzinić' od 19. do 24. lipnja u prostoru Azimuta.

Faust i katedrala u fanzinu

Umjetnička rezidencija 'Priče iz Bunara' udruga Kolektiv 4B provodi već duži niz godina uz podršku Ministarstva kulture i medija RH. Osim slovenskog umjetnika, Marka Drpića, rezidencijalni boravak u Šibeniku ranije su ostvarili i zagrebačka glazbenica Sara Renar, splitska umjetnica Nives Čičin-Šain, umjetnik iz Metkovića Koraljko Greben, srpska umjetnica Ana Vujović te zagrebački street artist Krešimir Golubić.

Svi oni, nakon boravka u Azimutu, u Šibeniku su ostavili konkretan trag svog stvaralaštva. Tako je Marko Drpić s djecom iz radionice napravio fanzinić koristeći se visokim tiskom kojim se inače bavi. 

'To je tisak olovnim slovima i bila je ideja da to upotrijebimo. No kako tisak nema sadržaj, morali smo ga pronaći', kazao je Drpić. I pronašli su ga - obilaskom povijesne jezgre Šibenika i u suradnji s drugom festivalskom radionicom pod vodstvom drugog Marka, Marka Podruga, novinara i voditelja novinarske radionice Nora. Nakon toga, festivalski fanzin dobio je dva sadržaja - likovni i jezični. Likovni su pronašli u otisku šibenskih ornamenata - ukrasa uklesanih u kamen šibenske katedrale.

'Kako ovdje u Šibeniku ima puno klesane baštine, polazišna točka su nam bili klesani ornamenti na katedrali. Prvog dana radionice obišli smo sve to i pogledali što se može napraviti. I to su djeca učinila, a to je samo jedan dio sadržaja', dodaju. Drugi dio sadržaja u fanzinu 'Uresi i riči' pronašli su među šibenskim riječima i to kao posvetu velikom šibenskom humanistu, Faustu Vrančiću, autoru prvog rječnika hrvatskog jezika uvrstivši ga među pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe.

'Odlučili smo napraviti mali slovar šibenskih riči. Napravili smo ih samo deset i to zasad zvuči možda malo trivijalno, ali jezik se brzo mijenja. Mi to možda ne primijetimo jer ga živimo svaki dan, ali za 50 godina jezik će se promijeniti', priča slovenski umjetnik koji je radionicu u Šibeniku vodio od 19. do 14. lipnja.

Zajednička dječja posla

U proces nastajanja fanzina nazvanog 'Uresi i riči' uključili su i polaznike novinarske radionice Nora koji su riječi poput - čentrun, pinca, balun, kušin, mača ili rečine morali staviti u kontekst. 

'Uspjeli smo nešto sastaviti. Markova grupa trebala je staviti riječi koje smo izabrali u neki kontekst i to je dio naše knjižice. Sastavili su nešto smiješno. Definicije su bile zabranjene', istaknuo je Drpić kojemu ovo nije prvi put da radi u Šibeniku.

Točnije prvi put je u Šibeniku izlagao lani u okviru skupne izložbe umjetničke grupe ZID koju je u Šibenik doveo street artist i bivši rezident, Krešimir Golubić.

'Bio je ovo logičan slijed i dogodio se brzo nakon te izložbe. Golubić koji nas je doveo u Šibenik puno nam je pričao o Azimutu i rekao je da je ovo najbolja galerija na Jadranu i to je istina. Jako smo se dobro proveli prošle godine i to se nastavilo ovo ljeto. Veoma sam zahvalan udruzi i svima oko Azimuta i dječjeg festivala što sam pozvan i da sam mogao biti dio toga', kazao je Drpić koji ne skriva želju da se vrati i treći put u Šibenik - radno, naravno.

Povratak u Šibenik

Ideja mu je, tragom oca kamenoklesara s otoka Brača, otisnuti šibensku kamenu baštinu, pridružiti ju glagoljici ako uspije pronaći dovoljno tragova iste kroz povijest grada i to sve posebnom tiskarskom vještinom u drvu i od toga napraviti nešto što će biti na korist gradu kao svojevrstan suvenir.

Nada se i vratiti na Međunarodni dječji festival i ponovno raditi s djecom, no priželjkuje starija godišta jer, tvrdi, u Šibeniku, kao i u Ljubljani, događa se da starije generacije mladih ostanu zakinute za programe jer su uglavnom svi usmjereni na one nešto mlađe. 

'Onda se dogodi da starija djeca ostanu doma, sama s ekranima. Treba i njih povući na ove radionice, no to je problem svugdje, ne samo ovdje', iskren je grafičar koji se brzo stopio sa Šibenikom zahvaljujući umjetničkoj rezidenciji 'Priče iz Bunara' uz podršku Ministarstva kulture i medija RH.

'Upravo kroz rezidencijske programe koji imaju za cilj ostaviti krajnji produkt u prostoru Bunara koristimo umjetnički sadržaj za pričanje priče o povijesti i značaju prostora u kojemu djelujemo', poručili su iz udruge Kolektiv 4B koja stoji iza programa.