Doznajte koja se priča stara 3000 godina krije iza popularnog znaka @

U Tajvanu @ zovu 'mali miš', u Rusiji je 'pas', u hebrejskom 'štrudla', a u nizozemskom 'majmunov rep'. Priča o ovom znaku seže tisućama godina u prošlost.

Godine 2010., Paola Antonelli, viša kustosica arhitekture i dizajna u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA), imala je plan. 

'Željela sam napraviti izložbu predmeta iz ladice koji svatko koristi, ali koje rijetko percipiramo kao umjetnost. To su, recimo, post-it papirići, spajalice, predmeti toliko utkani u naš život da ih ne primjećujemo. Kad ih izoliraš u muzejski ambijent, ljudi ih počnu gledati drugim očima. Odjednom shvatiš koje se priče kriju iza njih', kazala je. 

Tako je i znak @ postao dio stalne zbirke MoMA-e.

Osim znakova valuta na tipkovnici je teško naći simbol koji ima veću kulturnu težinu od @. On je 'infrastruktura' interneta: u e‐mail adresi povezuje ime i domenu, ističe korisničko ime u tekstu, ali, kako je znak @ stekao svoju moć? Iako djeluje kao moderan simbol, njegov put kroz povijest proteže se stoljećima, prevladavajući nacionalne, kulturne i jezične razlike, piše BBC.

Kako kaže Keith Houston, autor knjige 'Shady Characters: The Secret History of Punctuation', znak @ je skraćenica, i jedino pitanje koje ostaje jest – što je prvo označavao. 

Stari Grci su koristili amfore za čuvanje vina, žitarica, maslinova ulja i sl. S vremenom je amfora postala mjera količine. Trgovci su zapisivali: prodajem toliko amfora nečega po određenoj cijeni. Postupno su počeli skicirati slovo 'a' s dugačkim repom koji se omotavao oko njega, izostavljajući ostatak riječi.

Prvi poznati primjer moderne uporabe @ stigao je 4. svibnja 1536. godine u pismu trgovca Francesca Lapija iz Seville u Rim, gdje se @ koristio za označavanje amfore vina. No, u bugarskom rukopisu iz 1375. godine već se pojavljuje oblik @, ali ne s razumljivim značenjem – samo kao ukras prvog slova imenice 'amen'.

Kad amfore više nisu bile u upotrebi, znak @ je preživio zahvaljujući računovođama i administraciji, koje su ga koristile za označavanje količina i cijena.

Kad su se pojavile pisaće mašine u 19. stoljeću, @ je postao dio tipičnog poslovnog tipkovničkog seta, zbog njegove uloge u administraciji i narudžbama kataloga. Kad su računala dobila tipkovnice, @ je prenesen u njih.

Veliki zaokret dogodio se 1971. godine. Ray Tomlinson, računalni znanstvenik koji je radio na projektu Arpanet (preteča interneta), trebao je simbol koji će u e‐mail adresi označiti mjesto korisnika u mreži. Pogledao je tipkovnicu i izabrao @. Tako je poslana prva e‐poruka.

Kako je internet prerastao SAD i dominirao svijetom, znak @ je putovao s njim. Ali, kako se raširio po svijetu, dobivao je i razne nazive.