Dr. Željko Kevo objašnjava kako izbjeći ozljede kralježnice, provjerite što većina ljudi svakodnevno griješi

Fotogalerija (5)

Ozljede kralježnice danas su toliko česte da gotovo i nema osobe koju nekad nisu boljela leđa ili vrat. Razlozi su različiti, ali specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije s dugogodišnjim iskustvom, dr. med. Željko Kevo, ističe dva najčešća.

- Prvi je sjedilački način života koji je odlika naše civilizacije već od djetinjstva ili je takva profesija da zahtjeva sjedenje tijekom radnog vijeka. Drugi je razlog stalno opterećenje kralježnice teškim fizičkim poslovima zbog čega se sustav troši - kaže dr. Kevo koji je početkom ožujka na Mažuranićevom šetalištu u Splitu otvorio svoju ordinaciju Fizio Kevo.

Opisuje kako je u biomehaničkom smislu kralježnica zapravo veliki amortizer koji se sastoji od niza manjih amortizera čija je funkcija da omoguće uspravan hod i svakodnevne aktivnosti. 

- Gledano iz profila kralježnica ima oblik opruge u obliku duplog slova S na kojoj se ističu krivine. Dvije lordoze, vratna i lumbalna, nastaju sekundarno tijekom rasta djeteta i s porastom tjelesne mase, a pridonose povećanju sposobnosti kralježnice da nosi težinu. Lordoze nalazimo na mjestima veće pokretljivosti a to su vrati i lumbalni segment - ističe dr. Kevo te napominje kako su prednosti njegove ordinacije u odnosu na ostale pristupačne cijene i modaliteti rada koji se ne rade u bolnici. 

- Ono što se radi primjenom klasičnih metoda optimalno se radi duže. Prije su neke klasične metode, koje su se primjenjivale u toplicama, trajale po pola sata, a sada iste metode traju samo desetak minuta zbog velikog priliva pacijenata. Najčešći problemi s kojima nam dolaze pacijenti su akutni išijas i kronični problemi kralježnice. Kod starijih osoba to su najčešće kronične tegobe poput bolova u vratu i bolova u križima, kao i problemi s koljenima. Kod sportaša su većinom specifične ozljede, ali su sve češće ozljede kod rekreativaca, odnosno ljudi koji većinom sjede i onda idu rekreativno igrati nogomet ili se baviti nekim sličnim sportovima - kaže dr. Kevo i napominje kako se u takvim slučajevima najčešće radi o puknuću Ahilove pete, puknuću mišića, ozljedama lakta ili ramena jer tkivo nije više elastično kao u mladosti. 

Iskustvo je stjecao u privatnim ordinacijama i u Biokovci, a tijekom svog rada susreo se i s nekim sportašima. Tako je na jednom putovanju pratio naše jedriličare gdje im je glavni zadatak bio da se brinu o zdravlju kralježnice, između ostalih i Karla Kureta. 

Ozljede kralježnice često se događaju i zbog nepravilnog podizanja tereta, a to, upozorava dr. Kevo, radi većina.

- Savijanjem trupa prema naprijed dolazi do kompresije na disk pri čemu se sredina diska pomiče prema nazad i vrši pritisak na istegnute mišiće i ligamente duž kralježnice. Dakle, na disk djeluje sila savijanja naprijed kojoj se suprotstavlja sila uspravljanja trupa od strane leđnih mišića. Jasno je da u savijenom položaju mišići i ligamenti duž kralježnice ne mogu održati dugo stabilnost i može doći će do prodora diskalne hrskavice i uklještenja. Da bi se to spriječilo, ključno je na koji način osoba podiže teret - upozorava dr. Kevo.

Dodaje i da je izmjereno da leđni mišići kod prosječne osobe razvijaju maksimalnu silu od 4000 N, što je dovoljno da se podigne težina od 30 kilograma čak i kad je osoba savijena pod kutem od 90 stupnjeva. 

- Da bismo podigli teret veće težine ne možemo biti savijenih leđa već teret trebamo privući bliže tijelu uz držanje ravnih leđa i savijenih koljena. Maksimalna sila opterećenja koju može izdržati vertebralni dinamički segment križa iznosi 10.000 N nakon čega dolazi do pucanja pojedinih dijelova. U slučaju kada se lumbalni segment optereti nepravilno, mogućnost ozljede postoji već kod sile od 4000 N koja se dosegne kod podizanja tereta od 30 kilograma. Zbog toga je moguće da osoba sa snažnim mišićima zadobije ozljedu ili uklještenje ako podiže teret prosječne težine na nepravilan način - pojašnjava dr. Kevo te napominje da vjerojatnost ozljede raste ako je podizanje tereta udruženo s pokretom rotacije trupa. 

- Razlog je što pokret rotacije kontroliraju kosi trbušni mišići, a oni su inače slabiji kod većine ljudi. Pri tome dolazi do dodatnog istezanja vanjskog prstena diska čime raste mogućnost njegovog pucanja. Stoga, ako često dižemo teret iz savijenog položaja, pri čemu se okrećemo da ga odložimo, vjerojatnost ozljede i nastanak uklještenja je vrlo velika - kaže dr. Željko Kevo i pojašnjava zašto se često događa da osobe koje rade ne baš teške poslove zadobiju kronične tegobe s križima, kao što se zna dogoditi domaćicama.

- Ako se pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti po kući puno puta savije u križima, dolazi do kumulacije mikrotrauma na diskalnoj hrskavici i zamora materijala. Pri čestom ponavljanju nepravilnih kretnji savijanja ne može doći do potpune regeneracije diska, već se oštećenje akumulira. Ispitivanjima je dokazano da diskus LS kralježnice, odnosno njegov anulus fibrozus, može rupturirati pri izlaganju sili koja je 60 posto od maksimalne ako se nepravilna radnja ponovi 3000 puta, a u nekim ekstremnim slučajevima dovoljno je i 20 ponavljanja kretnje. Ovakve se sile razvijaju tijekom normalnih dnevnih aktivnosti. To znači da bi svaku radnju kod koje dolazi i do blagih opterećenja križa trebali obavljati na pravilan način, a to je uz održanu lumbalnu lordozu, ravnih leđa i savijenih koljena - poručuje dr. Kevo. 

Zaključuje kako stjecanjem navika pravilnog obavljanja aktivnosti i opterećenja stvaramo uvjete dugotrajnog zdravlja kralježnice, a time i kvalitetnijeg života.