Euro je stigao i u Hrvatsku! Donosi li nova valuta i rast cijena?
Hrvatska je prešla na euro i ušla u europsku zonu bez putovnica – dvije važne prekretnice za zemlju nakon pridruživanja Europskoj uniji (EU) prije gotovo deset godina. Europska unija dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo da od 1.1.2023. godine počne koristiti euro te uđe u schengenski prostor. Zemlja će se pridružiti 19 drugih država članica EU koje koriste tu valutu. Usvajanjem ove valute od 1. siječnja 2023., Hrvatska je posljednja nacija koja se pridružila eurozoni nakon Litve 2015. To znači da će samo sedam zemalja EU-a i dalje koristi vlastitu valutu
Zašto Hrvatska prelazi na euro?
Usvajanjem eura, Hrvatska se nada dobiti veću financijsku sigurnost i poboljšati životni standard svojih građana. Također će imati gospodarske koristi od bližih financijskih veza s drugim članicama područja jedinstvene valute i Europskom središnjom bankom. Za posjetitelje Hrvatske iz eurozone to će značiti i da neće biti potrebno razmjenjivati novac.
Hoće li prelazak na euro uzrokovati povećanje cijena?
Ministar gospodarstva Davor Filipović izjavio je nakon sastanka s predstavnicima trgovačkih lanaca i udruga da je povećanje cijena zbog prelaska na euro nedopustivo te da će Vlada učiniti sve da zaštiti životni standard građana.
'Ono što sam danas poručio trgovačkim lancima i što poručujem onima koji će pokušati iskoristiti prelazak na euro i zaraditi na štetu naših građana, jest da se neće izvući i Vlada će učiniti sve da zaštiti životni standard građana', rekao je Filipović novinarima dodavši da su na stolu sve mjere, od crnih lista do zamrzavanja cijena robe široke potrošnje.
U nastavku spominje poskupljenja hrane i bezalkoholnih pića te konverziju kune u euro. 'U sadašnjoj situaciji, kada smo prešli na euro, oni nastavljaju dizati cijene, pokušavajući prevariti hrvatske građane. Neće im to proći', rekao je ministar gospodarstva, podsjetivši da je Vlada u rujnu ograničila cijenu devet osnovnih proizvoda za pomoć građanima u potrebi.
'Tada se od trgovaca moglo čuti da će propasti, da će biti nestašice, ali ništa od toga. Dogodilo se to da je cijena čak sedam od devet proizvoda niža od limita koje je postavila vlada. Javila se konkurencija i cijena devet proizvoda snižena je za gotovo 30 posto, što jasno pokazuje da ima prostora za snižavanje', rekao je Filipović.
'Ono što očekujem od njih u vremenu koje je pred nama je da počnu snižavati cijene, a ne da ih dalje povećavaju jer za to nema razloga', rekao je ministar istaknuvši da bi se cijene trebale stabilizirati.
Upitan da precizira koji su trgovački lanci podigli cijene i za koliko, Filipović je rekao da su državni inspektori na terenu i da će o tome izvijestiti. Na pitanje je li se sastanak mogao održati ranije s obzirom na to da je bilo naznaka da bi trgovci željeli zaokružiti cijene naviše, Filipović je rekao da je Vlada postupila u dobroj vjeri tretirajući trgovce kao svoje partnere.
Građanima se preporučuje da pripaze da su cijene proizvoda koje kupuju iskazane i u eurima i u kunama kako bi prepoznali potencijalnu prevaru. Na internet stranici Kimbino možete pronaći mnoge trgovine s proizvodima na sniženim cijenama iskazanima u objema valutama.
Koje europske zemlje još uvijek koriste vlastitu valutu?
Budući da je Hrvatska postala 20. zemlja EU-a koja je usvojila euro, još uvijek postoje brojne članice koje nisu poduzele ovaj korak. Ukupno sedam zemalja EU-a ne koristi euro: Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. U tim zemljama posjetitelji iz eurozone i dalje moraju razmijeniti novac prije putovanja.
