Filmska pismenost u Hrvatskoj: Novo razdoblje za obrazovni sustav i kinematografiju
Istraživanje koje bi vas moglo iznenaditi
Zagreb je 14. travnja bio domaćin značajnog događaja posvećenog filmskoj pismenosti – 1. Konferencije o filmskoj pismenosti, koja je okupila učenike, učitelje, filmske djelatnike i institucije s područja kulture te obrazovanja s ciljem pokretanja važnih promjena u obrazovnom sustavu i razvoju hrvatske kinematografije.
Na Konferenciji su predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja o filmskoj pismenosti koje je proveo Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), a u kojem su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola te odgojno-obrazovni djelatnici.
Istraživanje pokazuje kako je filmska pismenost među djecom relativno razvijena te je iznimno važno raditi na njezinom razvoju. Uključivanjem filmske pismenosti u osnovno obrazovanje omogućit će se razvoj koncentracije koja je smanjena sve većom usmjerenošću djece na kratke, brze i dinamične sadržaje; razvoj vještina izražavanja i komunikacije koje su umanjene sve većim provođenjem vremena uz mobitel i komunikacijom online; formiranje i izražavanje vlastitih stavova o svijetu oko sebe, što se sve slabije razvija zbog promjena u digitalizaciji i povećanoj dostupnosti svih sadržaja, zbog čega su djeca postala samo pasivni konzumenti; te razvoj vještine kritičkog razmišljanja, što će omogućiti prepoznavanje nekorisnih ili zavaravajućih sadržaja. Kritičko mišljenje se postavlja kao cilj mnogih obrazovnih aktivnosti, no i dalje nije znatnije razvijeno.
Iz istraživanja doznajemo i kako gotovo svi učenici gledaju filmove, no i kako su kratke objave na društvenim mrežama najčešći sadržaj koji gledaju. Učenici najviše gledaju komedije i akcijske filmove, te animirane i dječje filmove. Većina učenika gleda i komentira filmove s članovima obitelji te prijateljima i dogovara se s njima oko odabira filmova za gledanje, pri čemu se srednjoškolci više oslanjaju na prijatelje i internet. Prepoznavanje filmova primjerenih dobi temelji se najviše na sadržaju, a većina srednjoškolaca gleda i filmove koji nisu primjereni za njihovu dob. Najviše ih gleda filmove na engleskom jeziku, iako su i hrvatski filmovi visoko zastupljeni. Hrvatske filmove ocjenjuju ocjenom 3 (dobar), pri čemu ih srednjoškolci ocjenjuju lošije od osnovnoškolaca.
Krajnji cilj istraživanja jest uvođenje edukacije o filmskoj pismenosti u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za obogaćivanjem kurikuluma filmskom umjetnošću kako bi učenici stekli kompetencije za djelovanje u medijskom svijetu te razvijali kritičko mišljenje. Osim toga, istraživanje sugerira da bi jačanje filmske pismenosti imalo dugoročne koristi za razvoj hrvatske kinematografije i publike, a također bi povećalo interes za domaća filmska ostvarenja.
Svoja iskustva podijelili su predstavnici udruga koje se već godinama bave filmskom pismenošću: Djeca susreću umjetnost, Filmaktiv, Hrvatski filmski savez te prof. savjetnica Marina Zlatarić s najdugovječnijom filmskom družinom u kontinuitetu i Bacači sjenki. Govorili su i o svojim dosadašnjim uspjesima, ali i planovima za budućnost u smislu edukacije mladih, razvoja publike i promocije domaćih filmova.
Sudionicima Konferencije predstavljen je i prijedlog kurikuluma za sve obrazovne razine hrvatskog školstva, koji su izradili HAVC i članovi Ekspertne grupe u sastavu: dr.sc. Nikica Gilić, dr.sc. Dejan Durić, dr.sc. Marina Gabelica, dr.sc. Jelena Modrić, dr.sc, Ana Đorđić, dr.sc. Krunoslav Lučić, Dubravka Kalinić Lebinec, prof. i Marina Zlatarić, prof. savjetnica.
Uslijedila je panel rasprava koja je otvorila mnoge važne teme, među kojima se istaknula potreba za boljom povezanošću obrazovnog sustava i filmske industrije. Na panelu su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, viša savjetnica za Filmsku pismenost pri HAVC-u Ingrid Padjen Đurić, filmolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu red.prof.dr.sc. Nikica Gilić, profesorica u XIII. gimnaziji u Zagrebu i predsjednica Hrvatskog filmskog saveza dr.sc. Ana Đordić, filmska pedagoginja i voditeljica Škole animiranog filma Čakovec Jasminka Bijelić Ljubić te maturantica Katja Mušćet.
Ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich, uime organizatora, zahvalio je svima na dolasku, naglasio važnost filmske pismenosti kao integralnog dijela obrazovanja te obećao daljnje zalaganje za implementaciju ovih inicijativa u školske kurikulume.
Ova konferencija označava početak novog razdoblja za filmsku edukaciju u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja kritičke publike, boljeg razumijevanja filmske umjetnosti i jačanja hrvatske kinematografije. S obzirom na uspješno predstavljanje rezultata istraživanja i angažman ključnih sudionika, možemo se nadati da će filmska pismenost uskoro postati sastavni dio obrazovnog sustava, osiguravajući mladim generacijama alate za razumijevanje svijeta kroz film.
