FOTO 'Od Gospe do Gospe' na Žalosni petak
Zavjetna procesija krenula je 33. put od njezina obnavljana
Na Žalosni petak u organizaciji samostana sv. Frane na Obali i Splitsko-makarske nadbiskupije održan je Križni put grada Splita 'Od Gospe do Gospe'. Ova zavjetna procesija krenula je, 33. put od njezina obnavljanja nakon komunističke zabrane, od oltara Gospe Žalosne u crkvi sv. Frane na Obali, a prošla je preko Šperuna, Senjske ulice, Prve vidilice na Marjanu, sv. Mikule, Sedla, Gospe od Betlema odakle se preko sv. Jere spustila na Kašjune i završila misnim slavljem kod crkvice Gospe od sedam žalosti.
Meditacije za Križni put napisao je fra Vice Blekić, a vjernici su sudjelovali u njihovu čitanju i nošenju križa dok je veliki broj okupljenih zdušno molio i pjevao.
Misu je predvodio nadbiskupov delegat don Vedran Torić, biskupski vikar za kler. U koncelebraciji je bio župnik Župe sv. Stjepana pod Borovima fra Martin Jaković, a kod oltara je posluživao đakon fra Mateo Vujčić. Don Vedran je u homiliji uputio snažnu poruku o pravoj naravi Isusa Krista, ističući da nas Evanđelje 'još jednom stavlja pred naočigled skandaloznim stvarima koje nam je Isus došao navijestiti'.
U središtu njegove homilije bila je ideja da se Krista ne može shvatiti samo u njegovoj ljudskosti – jer 'ono što ga čini drugačijim jest upravo njegovo božanstvo'.
Don Vedran je podsjetio kako Krist nije bio samo pravednik osuđen na smrt, već i pravi Bog koji je svojom voljom prihvatio patnju. 'Nije umro samo čovjek na križu, umro je i Bog', poručio je, pozivajući vjernike da razmišljaju o Kristu u njegovoj punini – kao Bogu i čovjeku zajedno. Upozorio je i na opasnost selektivnog pristupa vjeri, kada se Isusove riječi tumače i primjenjuju po potrebi: 'Mi kršćani to vrlo često zaboravljamo... Ono što nam je zgodno, što nam treba, to možemo razumjeti i iskoristiti u svoju korist'. Kristovo potpuno predanje Ocu i ljudima don Vedran je istaknuo kao ključan uzor kršćanskog života. 'Živi svoje biti čovjek na božanski način', rekao je, naglašavajući kako se Isus ne usmjerava na sebe, već se potpuno daruje u ljubavi. Posebno se osvrnuo na simboličan čin povratka Isusa na mjesto gdje ga je krstio Ivan Krstitelj – mjesto gdje je prvi put javno potvrđeno da je Sin Božji. U trenutku kada ga drugi žele kamenovati i osporiti mu božanstvo, Krist 'ne bježi od Oca, ne negira ga, on ga svjedoči', naglasio je don Vedran.
Homiliju je zaključio snažnim pozivom na autentično življenu vjeru, koja ne traži brza rješenja ni religiju po mjeri, nego istinsko predanje: 'Iako se zovemo kršćanima, ne svodimo Krista na self-servis, već otvoreni Duhu Svetom, u poslušnosti i ljubavi, živimo svoje čovještvo na sinovski božanski način'.
Na kraju misnoga slavlja okupljenima se obratio župnik fra Martin koji je potaknuo na zahvalnost Bogu i traženje njegova blagoslova koji onda zahtjeva da vjernici jedni drugima budu blagoslov te da se na njima vidi da su Kristovi – nasmijani, mirni u sebi i oni koji donose toplinu. Potom je zahvalio don Vedranu na predvođenju pobožnosti i mise, vjernicima na sabranosti i dolasku te zaželio da euharistija kojoj su prisustvovali bude poticaj za bolji kršćanski život.
Ovaj Križni put i danas je, nakon 33 godine od njegova obnavljanja, jedan od najvećih duhovnih događaja u Splitu. Tradicionalno se održava na Žalosni petak, kada vjernici prolaze postaje od crkve sv. Frane do crkvice Gospe od sedam žalosti, u molitvi, pjesmi i sabranosti. Župa sv. Stjepana pod Borovima kroz korizmu slavi pobožnost sedam petaka Križnoga puta, a sedmi bude veliki Križni put za sve Splićane. Motiv za pokretanje ove pobožnosti fratri su pronašli u spisima Tome Arhiđakona, koji je još u 13. stoljeću zapisao kako su Splićani u korizmi činili pokorničke procesije na Marjan – 'Goru spasenja'. Upravo tu povijesnu nit fratri su, zajedno sa Splitsko-makarskom nadbiskupijom i nadbiskupom Antom Jurićem, obnovili 1992. godine, u vremenu rata i velike duhovne potrebe naroda. Križni put od tada okuplja vjernike svih uzrasta i zanimanja, ali i brojne predstavnike društvenog života: vojnike, vatrogasce, liječnike, sportaše, pomorce, odgojitelje i profesore.
