FOTO Doznajte kako umjetna inteligencija mijenja knjižničarstvo

Fotogalerija (8)

U Središnjoj knjižnici GKMM-a 29. svibnja, u organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića Split, održao se stručni skup na temu 'AI transformacija: Kako umjetna inteligencija mijenja knjižničarstvo?'. U vremenu kada se svijet ubrzano mijenja pod utjecajem digitalnih tehnologija, umjetna inteligencija postaje ključna sila koja ne oblikuje samo poslovne sektore, već sve snažnije ulazi i u naše svakodnevne prakse. Cilj je bio ne samo razumjeti kako umjetna inteligencija može unaprijediti knjižnične usluge, već i otvoriti prostor za raspravu o etičkim pitanjima, ulozi knjižničara u digitalnom dobu, sigurnosti podataka i potrebi za novim kompetencijama.

Stručnjaci iz područja knjižničarstva, informacijske tehnologije i umjetne inteligencije ukazali su na pozitivne pomake, ali i na potencijalne probleme ove nove razvojne paradigme.

Okupljanje je bilo živo i dobro posjećeno, a riječ su vodili izlagači diljem zemlje i internacionalno: dr. sc. Lana Žaja (Infinity Alpha Lab d.o.o.), prof. dr. sc. Predrag Pale (Fakultet elektrotehnike i računarstva) , dr. Moritz Mutter (Zentral- und Landesbibliothek Berlin) te kroz primjere dobre prakse s Tatjanom Šijaković Katarinček (OŠ kralja Zvonimira, Seget Donji), Renatom Dobrić (Gradska knjižnica Kaštela), Jadrankom Bulj (OŠ Pujanki) i Jelenom Runac (OŠ Runović) te Majom Stazić i Renatom Vojvodić (Gradska knjižnica Marka Marulića Split). Uvodnu riječ održala je ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića Split, Grozdana Ribičić, a moderator Mate Tavrić najavio je izlagače s posebnim naglaskom na njihov doprinos temi - s modernim dobom dolaze nove tehnologije koje sa sobom nose nova pravila.

Lana Žaja, doktorica informacijskih i komunikacijskih znanosti, istaknula je kako ne možemo znati na koji način će nam umjetna inteligencija diktirati život, iz čega proizlaze strahovi za budućnost - strahovi tih novih alata koji nas potencijalno mogu zamijeniti, posebice uzimajući u obzir to da novije generacije odrastaju uz nove tehnologije i umjetnu inteligenciju. Digitalne knjižnice postaju popularnije i prolaze kroz novu fazu transformacije pod utjecajem umjetne inteligencije. Naglašava kako je potrebno duboko istraživanje i kako bismo usvojili nove vrijednosti koje dolaze uz naglasak na očuvanje zvanja knjižničara zato što umjetna inteligencija ne može biti vjerodostojna već s njom moramo postupati kao s čovjekom.

Prof. dr. sc. Predrag Pale, djeluje u području primjene informacijskih tehnologija u obrazovanju te nam je ukazao na ulogu knjižničara u dobu umjetne inteligencije. Može li ljudski rad i dalje u potpunosti zadovoljiti zahtjeve korisnika knjižnice budućnosti, ili će ključnu ulogu preuzeti umjetna inteligencija? Možemo imati razne pretpostavke o budućnosti, primjerice da ljudi više neće trebati raditi. No, želimo li mi zapravo takvu umjetnu inteligenciju? Onu koja će nam diktirati živote? Postoje li poslovi knjižničara koji više nisu potrebni i što onda čovjek još radi? Profesor Pale naglašava kako sve što se može opisati, računalo može raditi, ali činjenica je da će postojati uvijek poslovi koje računalo ne može obavljati zbog nedostatka ljudske emocije.

Inozemni izlagač bio je Nijemac dr. Moritz Mutter. U svojem izlaganju pod nazivom 'AI chatbots as an online recommendation tool' predstavio je neke od korisnih značajki koje bi se mogle uvesti na online stranice knjižnica: novu ulaznu točku za istraživanje, pomoćnu funkciju za web stranicu i knjižničarske usluge te alati za preporuke. Naglasio je kako se Berlinske knjižnice koriste prvim kataloškim chatbotom u svijetu. Ono što je naveo kao jednu od prednosti ovog programa je opcija da korisnik napiše kako se osjeća, a chatbot mu preporuči knjigu koja bi odgovarala njegovu trenutnom stanju. Također, iznio je neke činjenice o zadovoljstvu korisnika te smo saznali kako je 70 % izjavilo da bi opet koristilo ovu uslugu, a 13 % da ne bi dok ostali nisu sigurni.

Tatjana Šijaković Katarinček, diplomirana knjižničarka, održala je izlaganje na temu 'GAI u školskim knjižnicama: Jesmo li spremni?'. Ovdje je izložila istraživanje provedeno na stručnim suradnicima knjižničara u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske gdje je provjerila njihove stavove o primjeni umjetne inteligencije u školske svrhe. Ovo je istraživanje pokazalo rastući interes za korištenje generativne umjetne inteligencije (GAI) u obrazovanju, ali i potrebu za dodatnom edukacijom i podrškom. Također je navela istraživanje EU koje kaže kako su mladi svjesni izloženosti dezinformacijama. Većina ih koristi umjetnu inteligenciju kao pomoć pri učenju, dok neki od njih o njoj žele nešto i učiti.

Na kraju svog izlaganja postavila je pitanje iz naslova - jesmo li spremni na GAI, a publika je potvrdno odgovorila.

Ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, Renata Dobrić, u svojem je izlaganju prikazala neke od vizualnih rješenja koje je AI tehnologija generirala za potrebe događanja unutar knjižnice. Kroz prikazane primjere, pokazalo se da AI tehnologija može biti koristan alat u vizualnoj komunikaciji, no također je naglašeno kako je nužno pažljivo pregledati svaki detalj na generiranim slikama. U početnim verzijama često se pojavljuju očite pogreške koje umjetna inteligencija sama ne prepoznaje niti ispravlja, stoga je ljudski nadzor i dalje ključan u konačnoj obradi.

Jadranka Bulj i Jelena Runac napravile su video igrokaz 'Školsko zvono prijateljstva' među djecom trećeg razreda OŠ Pujanki i prvog razreda OŠ Runović. Naime, dale su ChatGPT-u zadatak da napiše igrokaz koji će izvesti trećaši i prvaši. Materijal su iskoristile i snimile videoigrokaz s ciljem da se pokaže kako AI može uvelike biti i koristan i zabavan u nastavi i radu s djecom.

Na kraju su svoje izlaganje održale Maja Stazić i Renata Vojvodić, prikazavši na koji su način koristile umjetnu inteligenciju pri organizaciji stručnog skupa. Upotrijebile su alate poput Google Geminija i ChatGPT-a, kojima su zadale izradu prijedloga naziva skupa, popisa potencijalnih predavača, koncepta i programa, najave događanja, vizualnog identiteta te uvodne riječi u programskoj knjižici. Istaknule su kako su im ti alati poslužili kao vrijedan izvor inspiracije, no nijedan prijedlog nisu preuzele u potpunosti, već su ih prilagodile i nadogradile vlastitim znanjem i iskustvom.

Ravnateljica GKMM-a, Grozdana Ribičić, istaknula je kako je nužno osigurati sustavniju edukaciju i informiranje na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava, s posebnim naglaskom na knjižničarstvo. Naime, knjižničari su informacijski stručnjaci i moraju kompetentno znati kako se odnositi prema informacijama. Nažalost, sve se trenutno odvija pomalo stihijski i zato vjeruje da je važno govoriti o potrebi za strukturiranijim pristupom.

Umjetna inteligencija danas je neizostavan dio svakodnevice, no važno je sagledati i njezine prednosti i nedostatke. Zaključna misao ovog stručnog skupa mogla bi se sažeti u poruci da umjetna inteligencija može biti izuzetno korisna - kada se koristi u pozitivne svrhe, uz odgovorno upravljanje i svijest o njezinim ograničenjima. Ključnu ulogu pritom i dalje ima čovjek, jer jedino ljudska ruka može unijeti ono autentično, emocionalno i 's dušom' - ono što umjetna inteligencija još uvijek ne može nadomjestiti.

Ovaj stručni skup sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Grada Splita.