Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović FOTOGALERIJA 'Svjedoci povijesti' u Prokulturi: 'Biljak i Vukičević stvorili su dragocjene dokumente s ratišta'

FOTOGALERIJA 'Svjedoci povijesti' u Prokulturi: 'Biljak i Vukičević stvorili su dragocjene dokumente s ratišta'

Podršku fotografskom dvojcu dale su kolege fotografi, a na otvorenje izložbe stigla su i brojna poznata lica

U povodu 31. godišnjice početka Domovinskog rata, Prokultura - Opservatorij kulturnih politika priredila je izložbu hrvatskih ratnih fotografija fotoreportera Matka Biljka i Bože Vukičevića pod naslovom 'Svjedoci povijesti'. Izložba je večeras otvorena u galeriji Prokulture - Kuće jezika i kulture Peristil, a u idućih dva tjedna donosi tridesetak fotografija. 

Podršku fotografskom dvojcu dale su brojne kolege fotografi predvođeni najiskusnijim među njima - Perom Gudićem i Feđom Klarićem, a na otvorenje izložbe stigla su i brojna poznata lica poput župana Blaženka Bobana, akademika Davorina Rudolfa, estradnog menadžera Ivice Bubala, alpinista, putopisca i redatelja Stipe Božića i brojnih drugih.

Izložbu je inicirala i pripremila Zaklada hrvatskog sjećanja pod vodstvom predsjednice Antonije Jolić, kustosice, grafičke dizajnerice i istraživačice javne politike kulture sjećanja. 

- Svi troje smo bili sudionici Domovinskog rata, moj obol je možda najmanje značajan. Nas dvadesetak smo iz Melbournea došli u Hrvatsku nakon pada Vukovara. Tada su nas s ismijavanjem dočekali iz tadašnjeg generalnog štaba u Zagrebu. Mi smo otišli u Osijek, neki se nisu vratili, poginuli su u ratu, neke su radile kao medicinske sestre u bolnici, a ja sam u informativnoj propagandnoj jedinici 106. brigade. Naš glavni zadatak bio je da tiskamo list Gardist. Moj udio u ratu je mali, vratili smo se u Australiju, a mnogi poput Matka i Bože nastavili su svoj rad. Zahvaljujući tome danas imamo ovu važnu arhivu bitnog trenutka hrvatske povijesti. Šteta je da se to ne iskoristi - poručila je Antonia Jolić, sveučilišna predavačica, znanstvena istraživačica i dizajnerica. 

Njezin dizajnerski rad pokriva različite raspone, a u svom istraživačkom radu ispituje kako društveni dizajn i uloga dizajnera mogu pridonijeti očuvanju i razvoju društva. Utemeljiteljica je Zaklade hrvatskog sjećanja temeljem brojnih istraživanja o potrebi razvoja kulturnog sjećanja u Hrvatskoj. Zaklada je posvećena razvoju, očuvanju i potpori hrvatskom kulturnom sjećanju vezanom uz povijesne događaje posljednjih sto godina hrvatske povijesti, počevši od Prvog svjetskog rata do danas.

- Uvidjela sam da u Hrvatskoj nema ničeg organiziranog i sustavnog što će nam dati sjećanje za taj dio povijesti. Razumijem zašto nema, trebalo je Hrvatsku izgraditi, obnoviti, ljude vratiti kućama. Međutim sjećanje je gradnja nacionalnog identiteta i za to nikada nije kasno pa sam odlučila osnovati Zakladu hrvatskog sjećanja koju osobno financiram - priča nam Antonija.

Početak svoje profesionalne fotoreporterske karijere Matko Biljak i Božo Vukičević započeli su u Slobodnoj Dalmaciji upravo u tim presudnim godinama stvaranja hrvatske države. Spletom okolnosti i svoje hrabrosti, postali su ratni fotoreporteri, ostvarivši trajna svjedočanstva najtežih, ali i najvažnijih trenutaka suvremene hrvatske povijesti. Ova zajednička izložba prikazuje prvi put u njihovom gradu tek mali dio ogromnog, tragičnog opusa, ističući važnost uloge predanog pojedinca koji je svojim radom posvjedočio Hrvatskoj i cijelom svijetu nepravednost rata i agresije na mladu državu, bitno pridonoseći njenom priznanju. 

- Ovo je prvi put da nas dvojica skupa izlažemo i izuzetna nam je čast. Zahvaljujemo Antoniji Jolić koja nam je pomogla izabrati ove radove, kao i Nansi Ivanišević, predsjednici Prokulture. Osjećaji danas su luđi nego 91’, teško mi je govoriti o svome radu. Tada nismo ni bili svjesni što se događa i što radimo, a nakon 30 godina to ima neki značaj. I danas bi kao tada otišao s fotoaparatom u rat - otkrio nam je autor izložbe Matko Biljak koji se fotografijom se bavi od 1985. godine, od 1997. radi u 'Slobodnoj Dalmaciji' kao fotoreporter, od 2007. godine do danas urednik je fotografije u Slobodnoj Dalmaciji na dnevnim i specijaliziranim izdanjima. 

Do sada je uredio više foto-monografija i knjiga u izdanju Slobodne Dalmacije. Od 1991. godine aktivno je bilježio rat u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini gdje je obišao sva ratišta. U Hrvatskoj je dva puta bio zarobljen kao ratni reporter. Od 1993. godine do 2005. radi za Reuters kao fotograf i urednik. Fotografije je objavljivao u brojim stranim novinama i časopisima. Izlagao je na više od 40 skupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu na kojima je više puta nagrađivan. Dobitnik je prve Zlatne kamere-nagrade HND-a 1991. godine za fotografiju.

Božo Vukičević fotografijom se bavi od 1987. godine, a 1990. dobiva stalni posao fotoreportera u Slobodnoj Dalmaciji. Početkom rata u Hrvatskoj fotografira ratna događanja: od istočne Slavonije, Posavine, Banije, Zapadne Slavonije, preko dalmatinskih ratišta - Zadar, Šibenik, bojišnica u Zagori, do juga Hrvatske, kao i akciju 'Oluja' kojom završava razdoblje ratnog reporterstva. Paralelno s ratnim zbivanjima u Hrvatskoj pokriva i ratna događanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. U tim ratnim godinama počinje surađivati s foto agencijom 'Associated Press' zahvaljujući kojoj objavljuje niz zapaženih fotografija u raznim inozemnim medijima.

- Splet okolnosti je bio takav, kao mlad sam došao raditi u Slobodnu Dalmaciju, dogodilo se da je počeo rat. Za mene je bio logičan poriv da se javim i kao jedan od fotoreportera pratim ratna zbivanja. Ono što je bilo zanimljivo - Matko i ja bi se, ako bi imali pauzu između dva bojišta, vraćali u Split i radili svakodnevni posao, odnosno fotografirali druga događanja. Predstave, utakmice ili slična događanja. Posebno mi je i to što sam imao, ili i dalje imam, kontakt s nekim ljudima koje sam tada na bojištu fotografirao. U cilju je da se svi ti materijali ne zaborave, da ostane jedan fundus tih vrijednosti i da se buduće generacije prisjete što je bilo 90-ih u našoj državi  - priznaje nam Božo koji od 2006. godine radi kao urednik fotografije u magazinu 'Otvoreno more' gdje se uglavnom bavi podvodnom fotografijom, temama i reportažama s morskom tematikom. 

Član je ULUPUH-a od 2010. godine. Autor više samostalnih izložbi, sudionik brojnih skupnih izložbi, koautor devet fotomonografija, dobitnik brojnih nagrada i priznanja.

Uz pripadajući katalog izložba predstavlja tek mali dio opusa ove dvojice velikana hrvatske fotografije. Zahvaljujući prikupljanju bogate građe nastale u vrijeme Domovinskog rata, Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i Hrvatskog povijesnog muzeja te maru Zaklade hrvatskog sjećanja i sami postajemo svjedoci jednog izvanrednog vremena hrvatske povijesti.

- Biljak i Vukičević stvorili su dragocjene dokumente s ratišta, ne samo u Hrvatskoj, nego i u BiH, od Vukovara do Dubrovnika, ali i šire - dodala je Nansi Ivanišević, predsjednica Prokulture.

Vaša reakcija na temu