Gradska knjižnica Kaštela predstavlja knjigu 'Znamen na koži'
Običaj tetoviranja žena najviše je bio raširen među Hrvatima u Bosni i Hercegovini
Predstavljanje knjige 'Znamen na koži - tradicijska tetovaža žena Hrvatica katolkinja iz Bosne i Hercegovine' i serijala knjižica 'Znamen - Hrvatska tradicijska tetovaža' održat će se u petak, 8. studenog, s početkom u 18.30 sati Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela u Mjesecu hrvatske knjige.
Knjigu 'Znamen na koži' i manje knjižice koje populariziraju temu tradicijskih tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine predstavit će autorica dr. sc. Vesna Haluga i Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, dok će u glazbenom dijelu programa nastupiti muška klapa Podvorje i Pučki pivači župe sv. Jurja m. - Kaštel Sućurac.
O knjizi:
Tetoviranje žena katolkinja vrlo je važno u kulturno-povijesnom razumijevanju čitave Bosne i Hercegovine, a poglavito srednje Bosne, gdje je ono etnološki raritet jedinstven u cijelome svijetu. Najveći značaj tradicijsko tetoviranje žena imalo je za vrijeme Osmanlija, između 1463. i 1878. godine, kada je tetoviranje križa na rukama žena kao simbola kršćanstva, imalo prvenstveno zaštitnu funkciju (sprječavanja odvođenja žena i silovanja).
Običaj tetoviranja žena najviše je bio raširen među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, na području srednje Bosne i zapadne Hercegovine te manje u dalmatinskom zaleđu u Republici Hrvatskoj. Istraživači su zabilježili čak 317 različitih motiva tetovaža od kojih je osnova znak križa.
Knjiga 'Znamen na koži' tematizira semiotičke aspekte tetovaža žena katolkinja u Bosni i Hercegovini, funkciju tradicijske tetovaže prvenstveno kao sredstvo vizualne komunikacije te rasvjetljava njeno suvremeno komunikacijsko značenje.
Cilj autoričinog istraživanja je pridonijeti očuvanju i popularizaciji hrvatske tradicijsko-kulturne baštine te u znanstvenom smislu unaprijediti postojeće i iznjedriti nove spoznaje o tom jedinstvenom fenomenu.
Autorica knjige snažno se zalaže i za stavljanje hrvatske tradicijske tetovaže na listu UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine čovječanstva što bi veliki doprinos njenom očuvanju, popularizaciji i priznavanju kao raritetnog etnološkog specifikuma.