Predstavljanje knjige Hrvatska u 30 priča, autora Bože Skoke i Zvonimira Frke-Petešića te ilustratora Vedrana Klemensa
u Arheološkom muzeju u Splitu bila je i povod razgovora o bogatstvu Lijepe Naše i u kojem smjeru ići dalje.
O najprodavanijem izdanju u kategoriji društvo, politika i povijest, održanom u sklopu Melodija Jadrana, uz autore, govorili su Zlatan Stipišić Gibonni, Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Andro Krstulović Opara, arheolog, povjesničar umjetnosti i političar, Dražen Klarić, urednik knjige i predstavnik su-nakladnika, Mario Petrović, komunikacijski stručnjak te Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije. Brojne okupljene je pozdravio ministar turizma Tonči Glavina.
- Evo mene među moje, za ovu knjigu koja pokazuje kako se na lijepi način može ispričati priča vezan sam i emotivno. Prvo izdanje sam kupio kao poklon obitelji moje supruge u Americi i dobio izvanredne povratne informacije. Malo ljudi zna da smo dali veliki doprinos svijetu, da je naša domovina inspirirana velikim umovima obilježila povijest - kazao je Glavina dodajući da je knjiga Hrvatska u 30 priča snažan doprinos promociji uvrštena u sastavni dio protokolarnih poklona.
Župan je ponoseći se hrvatskom poviješću poručio kako se kroz knjigu prezentira mentalitet, tradicija i običaji koje samo Hrvati posjeduju.
Urednik Klarić je ustvrdio kako je nevjerojatno da je ovaj mali prostor dao toliko velikana.
- To nije mitomanija, to je realnost. Kako ćemo se nositi s tim i graditi dalje, to je na generacijama koje dolaze - zaključio je.
Da je Hrvatska 'mala zemlja velikih ljudi', smatra Staničić te kako su iskoristili knjigu u promotivne svrhe.
- Naša je obaveza da ponešto naučimo o sebi, a vjerujem da i drugi dolaze do tih spoznaja o Hrvatima - ustvrdio je direktor Hrvatske turističke zajednice.
Ministrica je zaključila da je knjiga zapravo o ljubavi prema Hrvatskoj.
- Ovaj prostor u kojem smo nadilazi sve sto možemo zamisliti. Meni je to i simbol ove knjige - koliko ima bogatstva pokraj kojeg prolazimo i ne spoznajemo što to znači za pojedinca i za društvo. Iza ove knjige stoji znanje, ali bitno ljubav, to je ono bitno. Mnogi znaju, ali ne mogu prenijeti emociju - poetična je bila ministrica.
Smatra i da stoga nije ni slučajno da je Zvonko suautor knjige, Hrvat koji je odrastao u Francuskoj.
- Francuzi imaju ugrađeno učenje o patriotizmu i domoljublju na najplemenitiji način. Učeći o sebi, uče poštivati druge - podvukla je Obuljen Koržinek.
Nadahnut je bio i Krstulović Opara navodeći da se radi o pregledu fantastičnog doprinosa jedne male zemlje svijetu.
- Svijet nas vidi kao mlada državu, kao naciju koja je kroz stoljeća pokazivala otpor. Mala, a beskrajno nadarena država koju stranci doživljavaju kao zemlju po mjeri čovjeka - iznio je, među ostalim. Kroz primjer sportaša, poput Luke Modrića opisao je da smo dobri ratnici, hrabri i vrijedni. Kako je rekao, Modrić je planetarno poznat, a svi znaju da je bio izbjeglica kojemu je dida ubijen, te da je kao djetešce s vrećicom došao do Zlatne lopte.
Gibo je više puta nasmijao okupljene plastičnim životnim primjerima, a dobro je sjeo i opis da Hrvatska ima 300 identiteta. Stoga je predložio i zanimljivu ideju, da izaberemo 'predrasudu na kojom ćemo 'uzjahati'.
- Iz Španjolske stiže Julio Iglesias, ne očekujete to od Šveđana - govorio je. Nasmijao je komentarom kako je problem i kod nas što svi imaju mišljenje o nečemu u čemu nisu, o čemu ne razmišljaju.
- Dođu mi i kažu 'znaš šta bi ja na tvom mistu?' Ma nemoj mi govorit, ja san svom mistu preko 50 godina, a ti si sad popija kavu i palo ti na pamet nešto - pričao je. Duhovito je podvukao da će nam svima biti dobro kada Pliva izmisli lijek 'objektivicin'.
- Kako ga nema, ja svako dan pijem 'mentalni objektivicin' i sebi govorin 'stara šlapo, nisi više za nove početke - završio je uz smijeh Gibo.
Na samom kraju izdvojimo i riječi autorskog dvojca, zbog kojeg su se svi i okupili u prekrasnom ambijentu Arheološkog muzeja. Knjigu su, rekao je Skoko, napravili na kraju za svoj gušt, a planirali su ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Pričao je i kako su provjeravali razne zanimljivosti koje bi saznali, a jedna od njih se pokazala istinitom. Hrvat je, Dubrovčanin Paško, otvorio prvu kavanu u Londonu. Znanje o kavi je donio iz Turske.
Da je Hrvatska nametnula vizualni identitet u svijetu, što je velika zasluga sportaša zbog, odnosno imidža zemlje crveno bijelih kvadratića obrazlagao je Frka Petešić.
- Jedina smo zemlja koja ima motiv šahovnice i to nas čini posebno prepoznatljivima. Moramo kao nacija biti svjesna toga - kazao je.
Za Hrvatsku je kazao kako je mala zemlja koja igra iznad svoje kategorije.
- Volim Hrvatsku uspoređivati s Modrićem. Luka nije po predispozicijama trebao biti najbolji nogometaš, mogao je ostati u Zadru, ali se odlučio boriti s najjačima. Hrvatska je mogla biti prva na balkanskom selu, ali smo odlučili ići u EU, među najbolje, gdje igramo iznad svoje kategorije - zaključio je Frka Petešić.
Višesatno predstavljanje je vodila Edita Lučić Jelić, dok je ulomke čitala Jasna Damjanović. Za glazbeni predah pobrinula se glazbenica Katica Marinović.