Najnoviji umjetnički projekt Vojina Hraste Igračka vjetrova polazi od ideje izrade plovila kojeg pokreće vjetrenjača čija se energija prenosi na brodski propeler omogućujući mu plovidbu suprotno smjeru vjetra, u samo srce oluje. Prema riječima umjetnika: 'Kretanje se ne odvija prema cilju, već prema uzroku – prema onomu što ga pokreće. U tom zatvorenom sustavu izvor pogona i smjer kretanja postaju jedno te isto, bez mogućnosti odmaka, manevra, skretanja'.
Vizualno čist rad, lišen suvišnih elemenata, nadahnut arhetipskom formom - oblikom pramčane pulene, ima za cilj ovladati vjetrom, zauzdati njegove sile čija se nepredvidivost u davno doba poistovjećivala s hirovitošću olimpskih bogova. Svojevrsni perpetuum mobile predstavlja poriv za stvaranje, invencijom kao i neprestanu ljudsku potrebu za pomicanjem granica, a istovremeno je u dijalogu s konceptom kibernetike, gradeći sustav u kojem se izmjenjuju informacije između pogonskog mehanizma i sile koja ga pokreće.
Ukazujući na zajednički korijen riječi kormilar, upravljanja kormilom i kibernetike u starogrčkom jeziku, Josip Klaić u uvodnom tekstu izložbe primjećuje kako umjetnikov brod utjelovljuje današnju epohu kibernetike.
'Epohu u kojoj se smjer određuje s kojegod strane izvor dolazio, a ovisne su o tomu i same posljedice. Epohu u kojoj nema niti božanskog koje vlada nama da pokorimo Troju s onu stranu obale, niti tehničkog kojim vladamo mi da nas vrati u zavičaj Itake. Postoji samo vrtnja u istovremenom vrtlogu izvora i posljedice, bez mogućnosti kormilarenja ili vladanja, bez zauzdavanja ili bez ovladavanja vjetrom u jedrima i jarbolima. Igračka vjetrova Vojina Hraste kakvu je prizivao i Tin Ujević kada je pjevao o neukorijenjenosti čovjeka u ludom poletu vihora ukazuje na mahnitost vječnog ponavljanja iz kojeg se ne da izaći nego se neprestano vrti u krugu'.
Vojin Hraste (r. 1981.) 2006. diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 2011. godine radi na zagrebačkoj Akademiji, gdje je zaposlen kao izvanredni profesor.
Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj rad više je puta nagrađivan (nagrada HDLU Zagreb za najboljeg mladog umjetnika u 2014. godini, jednu od tri jednakovrijedne nagrade na XII. trijenalu hrvatskog kiparstva za rad 49 ccm 2015., sudjelovanje u finalu nagrade Radoslav Putar 2015.).
Autor je nekoliko skulptura u javnom prostoru, primjerice spomenik Bernardu Vukasu, postavljen u Splitu 2009. godine. Njegov rad uključuje i područja performansa, scenografije, grafičkog dizajna te glazbe.
Vodstvo umjetnika kroz izložbu uz demonstraciju rada bit će organizirano u ponedjeljak (28.7.) i utorak (29.7.) s početkom u 19.30, dok će se kreatvna radionica za djecu nižih razreda osnovne škole, pod vodstvom muzejske pedagoginje Josipe Prosinečki, održati u srijedu 30.7. u 9.30.
Rad je realiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, u organizaciji MKC Split te uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Splita.