Hrvatsko logopedsko društvo (HLD), Podružnica Splitsko-dalmatinske županije, objavila je naputak roditeljima djece s jezično-govornim teškoćama koji prije uspostave mjera u svezi s virusom COVID-19 nisu bili obuhvaćeni logopedskom terapijom (tzv. 'djeca na čekanju').
- Poštovani roditelji, poštovani skrbnici, draga djeco! U vremenu kada smo zbog prisutnosti koronavirusa primorani na boravak kod kuće, kako bismo sačuvali svoje zdravlje, otvaraju nam se mogućnosti za mnoge igre i aktivnosti s djecom što nam je u dojučerašnjim 'vremenima žurbe' bile gotovo nedostižno. Poznato nam je da zbog nedovoljnog broja logopeda u predškolskim, osnovnoškolskim i rehabilitacijskim ustanovama u našoj županiji veliki broj djece s jezično-govornim teškoćama ostaje bez odgovarajuće stručne pomoći. Ako većina roditelja i uspije saznati s kojom se teškoćom nosi njegovo dijete nakon izvršene logopedske procjene, vrlo veliki broj djece vrlo kasno (ili nikada) ne dobije termine za pravovremenu logopedsku terapiju. Značajna podskupina onih koji čekaju na logopedsku pomoć (procjenu ili terapiju) jesu djeca s razvojnim jezični poremećajem. To su djeca koja: kasno progovaraju i imaju poteškoća sa slaganjem rečenice, nedostaje im riječi, agramatična su, i često imaju poteškoće s razumijevanjem naputaka, te ona koja u predškolskoj godini u vrtiću imaju znatnih poteškoća s predvještinama čitanja i pisanja (riječ ne mogu raščlaniti na glasove, ne uspijevaju stopiti glasove u riječ, imenuju tek poneko slovo i slično)... - rekao je Dragan Lisica, prof., predsjednik Podružnice i stručni suradnik savjetnik DV Cvit Mediterana Split.
Naveo je neke od najznačajnijih svakodnevnih aktivnosti (rutina) i igara koje u ovom vremenu (prisilnog) boravka kod kuće poprimaju sasvim novo obilježje, a za dijete koje ima neke od znakova razvojnog jezičnog poremećaja mogu biti od izuzetne koristi: zajednički doručak, dogovor oko dnevnih aktivnosti i podjela obveza (za djecu i odrasle), zajednički ručak , zajedničke ('stare') igre i vrijeme smišljanja novih igara, listanja albuma i priča iz maminog i tatinog albuma, pregled video zapisa, odlazak na spavanje uz priče za laku noć itd.
Što mogu roditelji (i skrbnici) učiniti sada, dok imaju vremena napretek, kako bi pomogli djetetu s jezičnom teškoćom?
Evo nekih savjeta Dragana Lisice:
1. Djeca koja kasno progovaraju redovito imaju teškoće s malim brojem riječi u svom rječniku.- Prirediti mu valja takve igre koje će omogućiti da svoj rječnik proširi: zajedničkim razgledavanjem i imenovanjem namirnica u maminoj kuhinji, imenovanjem pribora potrebnih za spremanje jela; zajedničkim 'popisom' namještaja u stanu, popisom stvari koje s nalaze u kupatilu, imenovanjem odjeće u djetetovom ormaru i sl.; odličan završetak ovakve igre bilo bi pročitati neku slikovnicu na jednu od predloženih tema…
2. Nadalje, djeca koja kasno progovaraju mogu imati teškoće s razumijevanjem govora, osobito složenijih jezičnih struktura. – Ako vam je logoped nakon procjene spomenuo i nešto od toga, uzmite taj podatak odgovorno i priredite svom mališanu i stanoviti broj igara koje će poticati jezično razumijevanje. Počnite s jednostavnijim zadatcima/igrama: Marine, molim te donesi mi iz kupatila spužvu i plavi ručnik. / Marine, molim te odnesi štipunice na balkon a kabal od robe u kupatilo./ Marine, spremi slikovnice na stol u svoju sobu i daj ptici vode.//…
3. Zajedničko razgledavanje/čitanje slikovnica jednostavnijih priča doprinosi poboljšanju rječnika i jezičnog razumijevanja. Stoga je ovakva zajednička aktivnost kao izmišljena za zajedničko druženje djece i roditelja. Znamo da su priče zgusnuto iskustvo koje je najprije doživljeno (zajedničko iskustvo). Stoga su u tim aktivnostima od neprocjenjive važnosti dječja pitanja. Ona su i za djecu i roditelje neobično važna jer potiču na emocionalni, socijalni i jezični rast.
4. Za malu djecu s jezičnim teškoćama vrlo je važno da su roditelji opušteni, da se znadu spustiti na djetetovu razinu, da mogu biti na tepihu, na podu, da se suzdrže od neprestanog propitkivanja i podučavanja i da pokušaju čekati na djetetovu inicijativu, i da ih tako ohrabruju govoreći polagano, opušteno, veselo. I ne samo svojim riječima već i svojim licem gestama. Da bi se ovakva aktivnost mogla realizirati potrebno je imati vremena. Za nije ovo pravo vrijeme za to?
5. Za one roditelje koji su dobili preporuku logopeda nakon izvršene procjene ovo vrijeme može biti od velike koristi izvršiti isto kako bi vrijeme otpočinjana logopedske terapije bilo uspješnije.
6. Svi logopedi u predškolskim ustanovama naše županije, logopedi Poliklinici za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, kao i logopedi u privatnoj praksi u ovo vrijeme imaju stalno otvorenu svoju adresu e-pošte i telefon. Ne ustručavajte se pitati ih za savjet, oni su zato tu.
Na internetu je jako puno savjeta kako se nositi s COVID-19 dok prisilno sve vrijeme provodimo kod kuće. Evo nekih korisnih poveznica koji će vam pomoći da još kvalitetnije provedete vrijeme korona-virusa s vašim djetetom:
- https://www.nzjz-split.hr/index.php/2-uncategorised/388-ostanitedoma
- http://cvit-mediterana.hr/obavijest-roditeljima-cija-djeca-su-prestala-pohadati-logopedske-vjezbe-zbog-covid-19/
- https://www.dv-grigorvitez.hr/kor_lk.pdf
- https://www.dv-grigorvitez.hr/kor_jezik.pdf
- https://www.unicef.org/croatia/sto-trebate-znati-o-koronavirusu-covid-19
- https://vrtic-marjan.hr/a-sto-kod-kuce/
- http://www.vrtic-radost.hr/maleni-patuljak-koji-je-trebao-ostati-kod-kuce/
- https://www.vrtic-trogir.hr/naslovna/aktivnosti/153-video-razvoj-predcitalackih-i-predmatematickih-vjestina-uz-lego-kocke
- https://www.vrtic-trogir.hr/images/03_OBAVIJESTI/2020/04_05/Uskrs_aktivnosti.pdf
- http://logoped.hr
- https://www.HLD/Downloads/hld-logopedski-vodic-za-web.pdf
U nadi da će ovo vrijeme odijeljenosti trajati kratko i da ćemo se uskoro vratiti svojim poslovima i zajedničkim igrama u ime HLD - Podružnice Splitsko- dalmatinske županije želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs!