Kino Mediteran pravi je primjer kako kultura može biti društveno i gospodarski važna

'Kulturno poduzetništvo i gospodarski razvoj uz osvrt na francusko iskustvo kulturnih politika i ulogu uprave', naziv je okruglog stola koji se održao Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Split. Iza ovog naziva krije se tema s velikim društvenim i gospodarskim (neiskorištenim) potencijalom.

No prije nego se osvrnemo na primjer iz Francuske, prvo treba spomenuti jedan od najboljih domaćih primjera kako kultura može biti društveno i gospodarski važna. Ogledni primjer društvenog poduzetništva može se dočarati preko projekta Kino Mediteran.

- Kroz taj projekt u ovih 11 godina stvorili smo model javno-civilnog partnerstva upravljanja nad prostorima koji su javni. Brojne prostore kino dvorana i ljetnih kina u malim mjestima smo spasili od kraja, počeli smo ih obnavljati i kroz svoje programe vratili ljude da dolaze gledati filmove, te osigurali da sve to traje cijelu godinu - ukratko je opisao projekt Alen Munitić, umjetnički direktor Festivala mediteranskog filma Split i Kina Mediteran.

Svi volimo romantično zamisliti ljetna kina i gužvu u vrućoj ljetnoj noći, međutim od 70 tisuća ljudi koji su prošle godine bili dio Kina Mediteran, polovica gledatelja je bila u zimskom periodu.

- S druge strane dajemo i doprinos razvoju kulturnog turizma, ipak je ljetno kino nešto što je posebno za naše područje, jer toga baš nema u ostatku Europe. Osim toga, rastom svih tih projekata zapošljavamo ljude, na cijelu godinu i honorarno - dodao je Munitić. Njegov Kino Mediteran je poseban primjer kulturnog projekta o kojem drže predavanja u drugim europskim državama, no bez obzira na to što su oni hvalevrijedan primjer, nedostaje im institucionalna podrška. I ne mora nužno biti financijska.

- Nekada treba proći nekoliko godina da obnovite komad jednog kina, a zato su važna ovakva događanja da možemo dati neke dobre primjere i da netko to čuje. Imam osjećaj da se o kulturi gleda uvijek kao o nekome tko troši novac, a mi smo u zadnje tri godine povukli oko 300 tisuća eura vrijednih europskih projekata koje na lokalnoj razini nitko nije prepoznao u smislu sufinanciranja. Mi to sufinanciramo sami kroz prodane kino ulaznice - poručio je Alen Munitić. 

Zato se rado odazvao na prvi u nizu okupljanja kojim će HGK - Županijska komora Split u suradnji s NVO Prokultura - Opservatorij kulturnih politika - Split nastojati raditi na isticanju važnosti kulture i njezine uloge društvenom i gospodarskom razvoju. U tom smislu francuska varijanta kulturnih politika predstavlja iskustvo koje zemlji poput Hrvatske i županiji bogatoj kulturom i baštinom poput SDŽ, može biti iznimno važno, korisno i poticajno.

- Kultura nas određuje i okružuje, blagoslovljeni smo bogatstvom baštine i kreativnošću ljudi te interesom ljudi za kulturu. Međutim, nedostaje nam opće znanje o kulturnim politikama, jer one nisu politiziranje na način da jedna stranka napada drugu. Za kulturne politike politolozi kažu da su trećina ukupnih politika. Bave se time kako kulturne resurse staviti u funkciju razvoja, ali tako da utječu na turizam, odgoj i obrazovanje, stvaranje kreativnosti te odnosa među onima koji moraju nužno biti partneri - poručila je dr. sc. Nansi Ivanišević, stručnjakinja u području javnih politika kulture. A zašto se naslanjaju na francusku inačicu kulturnih politika?

- Poanta je da se radi zajedno, da se komunicira, uspostavlja partnerstvo te da sve to objedinjuju oni koji zbog toga postoje - uprave na različitim razinama. Nama je potrebno da koncert podrži Grad, Županija i sve ostale institucije koje se tu mogu pridružiti. Nas treba umrežiti, a to je poanta kulturnih politika. Francuzi uporno ističu da je potrebno educirati takve kadrove, ljude koji sjede na mjestima pročelnika koji se uz svoje obrazovanje, moraju dodatno obrazovati sudjelujući i u ovakvim skupovima - odgovorila je Ivanišević.

Naglasak je bio na učinkovitijem komuniciranju i suradnji kulturnog, obrazovnog i znanstvenog sektora s javnom politikom gospodarstva, osobito turizma te važnosti uloge dobro informirane uprave od lokalne do nacionalne i europske razine, kao preduvjetima boljeg iskorištavanja potencijala i jačeg razvoja kulturnog poduzetništva.

- Želja nam je senzibilizirati i osvijestiti koliko su kulturne politike važne i zanimljive. Bez obzira na to što smo važna i značajna turistička destinacija te se baziramo bitno na turizam, u pozadini svega se nalazi kultura. To je jedan od naših najznačajnijih resursa, jer vidimo da se želi rasteretiti turistička sezona, a kultura je adut koji nam može pokazati da smo destinacija koja može živjeti 365 dana - zaključio je Joze Tomaš, predsjednik HGK - Županijske komore Split. U radu okruglog stola, uz spomenutog Alena Munitića, sudjelovali su i drugi gosti panelisti koji su svojim radom dali značajan obol afirmaciji kulturnog poduzetništva.