KLIŠKA OAZA OBITELJI POLIĆ: Stella Croatica svakom posjetitelju pruža doživljaj za pamćenje

Fotogalerija (45)

Prekrasan ambijent Etno Agro Parka 'Stella Croatica', koji se smjestio u kliškom zaseoku Mihovilovići, svakom posjetitelju pruža doživljaj koji će zasigurno pamtiti cijeli život. Ova uspješna poduzetnička priča obitelji Polić i njihove tvrtke 'Stella Medireanea' počela je 2001. godine na otoku Mljetu kada su odlučili oživjeti zaboravljene proizvode Dalmatinske zagore i otoka. Tradicionalnim jelima, slasticama i namirnicama koje su othranile generacije naših predaka udahnuli su novi život i od njih napravili vrhunske gastro suvenire. Prije sedam godina odlučili su doći na Klis gdje su izgradili prvi objekt za proizvodnju 'Stella Croatica'. Iz godine u godinu su dopunjavali sadržaje na svom posjedu, širili proizvodni asortiman prehrambenih artikala, od dobro poznatih arancina, ušećerenih badema, smokvenjaka, suhih smokava, džemova, slastica, maslinovih ulja i začina, do prirodne kozmetike, sapuna, krema, detox proizvoda, dodataka prehrani... 

Danas se na Klisu zaista imaju čime pohvaliti. Svaki dio Etno Agro Parka posebno je osmišljen i uređen, a svojim gostima pričaju i prezentiraju uvjerljivu priču o tome kako se nekada živjelo i radilo u Dalmatinskoj zagori. Tu su lokaciju, kaže Eva Duilo, voditeljica turističke djelatnosti u 'Stell', odabrali zbog pozicije koja se pokazala kao idealno mjesto za razvoj njihove ideje kojoj je cilj upoznati turiste s tim da osim mora, obale i prekrasnih otoka imamo i još jednu ljepoticu - netaknutu i očuvanu Dalmatinsku zagoru koja krije ogroman potencijal.

- Pored nas se nalazi Kliška tvrđava koja nije samo mjesto za scenu 'Igre prijestolja', već je mjesto puno povijesti i tradicije. Klis je definitivno mjesto na kojem vrijedi biti i zato smo i mi odlučili biti tu, na vratima Dalmatinske zagore s ciljem da pokušamo otključati ta vrata u turističkom smislu - kaže Eva Duilo.

Osim što gosti mogu vidjeti kako nastaju njihovi prehrambeni proizvodi, upoznaju ih i s radom još jedne njihove tvrtke 'Herba Croatica' koja se bavi proizvodnjom raznih pripravaka na bazi ljekovitog bilja. Zanimljivo je i da su patentirali 'mediteranski faktor' kojeg su otkrili na osnovu Studije koju su radili u suradnji s Kemijsko-tehnološkim i Medicinskim fakultetom Sveučilišta iz Splita u sklopu koje su promatrali ljekovita svojstva osamdesetak autohtonih mediteranskih biljaka i došli do zaključka da kombinacija pokožice grožđa, koštice grožđa, lista masline i mente ima najbolju antioksidativnu funkciju. 

Prije tri godine su u suradnji s Etnografskim muzejem u Splitu na imanju izgradili Dalmatinsko kameno selo koje oduševljava posjetitelje. Na samom ulasku ih dočekaju nasmijane i simpatične djelatnice koje pred njima peku kruh ispod peke, a dok čekaju da kruh bude gotov, obilaze kamene kućice u selu. Pri gradnji se vodilo računa da se koriste stilovi iz toga doba, pa su krovovi od kupa, ali i od kamenih ploča, a u selu je vjerno prikazan život naših starih. Komin je bio središnje mjesto okupljanja gdje se palila vatra i sušile ljekovite biljke, tu je i konoba u kojoj gosti kušaju domaće rakije, a vide i 'babinu sobu' sa svim onim elementima koje je ona morala sadržavati, od sveca zaštitnika u kutu sobe do babine i didine fotografije s vjenčanja iznad kreveta. 

Ovoga ljeta su park obogatili još jednim zanimljivim sadržajem, a riječ je o botaničkoj zbirci u kojoj imaju petstotinjak različitih biljnih vrsta, a koju su polovinom lipnja otvorili posjetiteljima. Sam vrt je podijeljen u nekoliko sektora i svaki od njih priča svoju priču. 

- Na našem kamenjaru imamo sve prirodne endemske vrste Primorske Hrvatske, od 'Dubrovačke zečine', 'Velebitske degenije', 'Biokovskog zvončića', 'Jabučke zečine'... Doista radimo na tome da ne budemo samo vizualno atraktivni, nego da budemo i edukativni. Trenutno imamo preko 350 biljnih vrsta koje su ovdje planski zasađene, a bilo je tu i dosta biljaka koje su tipične za ovaj kraj i naravno da ih nismo htjeli iskorijeniti kako bi donijeli neke druge, već smo pokušali ukomponirati biljke koje smo htjeli prikazati s onim što je već bilo tu - priča Eva dok nas vodi u obilazak zbirke.

Uz kamenjar koji na neki način predstavlja našu obalu u malom, tu je i vrt posvećen 'Iris croatici', hrvatskom nacionalnom cvijetu, mali otočić s ljekovitim biljem tipičnim za ovo područje, otok sa začinskim biljem, mali ukrasni vrt u kojem se nalazi cvijeće i biljke koje su u svojim vrtovima uzgajale naše bake. Posađen je i otrovni vrt u kojem se mogu vidjeti biljke s kojima su mnogi svakodnevno u kontaktu, a neki ni ne znaju da su opasne, poput bršljana, ricinusa ili rute koja se zbog svog karakterističnog mirisa sadila uz suhozide kako bi se otjerale zmije.

- Predstavili smo i dvije kulture koje su tipične na Dalmaciju. Jedna, na žalost, puno manje danas nego nekoć, a to je 'Dalmatinski buhač' koji je izvorno biljka iz ovih krajeva. Početkom prošlog stoljeća ovaj kraj je bio jedan od najvećih proizvođača buhača koji se koristi kao prirodni insekticid. Danas su zemlje poput Egipta najveći proizvođači 'Dalmatinskog buhača' i to vrlo vjerojatno sjemenom koje je dolazilo iz ovih krajeva. Mi na žalost nismo vodili sustavnu politiku skupljanja i vrednovanja tih autohtonih biljnih vrsta, dok su zemlje poput Italije, Francuske i Španjolske znale valorizirati autohtone biljke. Druga biljka je ‘smilje’ koje se često koristi u prirodnoj kozmetici, a kreme protiv bora se dobivaju od esencijalnog ulja smilja. Jedan veliki otok u našem vrtu je posvećen raznim vrstama artičoke koja je veoma ljekovita i tipična je za ovo područje. Svaki od naših otočića priča priču, a među njima su različita stabla, od mušmule, koštele, šipka... Uglavnom, sve ono što se može naći u Dalmaciji - opisuje Eva Duilo.

Šetajući kroz vrt dolazimo do dijela u kojem su nastojali predstaviti različite poljoprivredne kulture, Eva nas upozorava na nevjerojatnu činjenicu da 50 posto prehrane cijelog svijeta čine samo tri žitarice - kukuruz, pšenica i riža.

- To se pokazalo kao vrlo loš izbor i zato mediteranska dijeta i jest od strane UNESCO-a zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro. Mi smo pokušali prikazati koliko lijepih stvari su naše bake imale u vrtovima i koliko lijepoga bi i mi mogli imati u svom vrtu, od raštike, verzota, kasnog fažoleta, koromača, a tu su i kadifice kao prirodni insekticid. Mnogi ljudi su navikli vidjeti koromač isključivo kao prah kojeg kupe u staklenci i jako im je zanimljivo kada vide kako to izgleda u vrtu. Imamo i dio s ljekovitim biljem, ali za naše proizvode ipak ne koristimo ovo iz vrta već koristimo biljke iz kontroliranog uzgoja. Ali, zato povrće koje uzgajamo u našem vrtu koristimo za izradu tradicionalnih jela. U našem selu gostima nudimo degustacije maslinovog ulja, tradicionalne ručkove, peke, pašticade, a sve povrće koje se koristi u kuhinji dolazi iz organskog uzgoja iz našeg vrta - priča Eva Duilo i napominje kako današnji turist želi sudjelovati, a ne želi biti samo pasivni promatrač.

Pored raznih autohtonih biljki poseban fokus stavili su na maslinu. Tako su u dijelu koji se nalazi iznad samog vrta posađene stogodišnje masline koje su donijeli prije pet godina kada su se našle na trasi ceste u Šibensko-kninskoj županiji. 

- Žalosno je maslinu ubiti nakon samo sto godina tako da smo odlučili prebaciti te masline i srećom bili smo na istoj nadmorskoj visini tako da su uspjele. Uskoro bi trebali imati i prvu berbu. Neće biti obilata, ali već sama činjenica da su dale plod govori da smo ih uspjeli spasiti, a svaka iduća godina će biti još bolja. Uz sve, volimo educirati posjetitelje o maslinama, o tome koliko ih ima u Hrvatskoj, govorimo im kako su jedne od najstarijih u svijetu. U tu priču se odlično uklapa i izložba Etnografskog muzeja u Splitu pod nazivom 'Slatko je med nije, gorko je pelin nije' koja je do 17. rujna postavljena u našem interaktivnom muzeju, a na kojoj je predstavljena maslina, od uzgoja, berbe, tradicionalnog načina prerade, a možemo vidjeti razne predmete uz pomoć kojih su se čuvale masline i predmete uz pomoć kojih se vršila procjena njihove  vrijednosti - kaže Eva Duilo i otkriva neke ideje vezane uz korištenje prostora interaktivnog muzeja, a jedna od njih je i da se taj prostor otvori lokalnim umjetnicima koji bi tu mogli izlagati svoje radove s motivima Dalmatinske zagore.

Iz godine u godinu Klis, a i 'Stella Croatica', bilježe sve veći broj posjetitelja koji većinom komentiraju kako Hrvati nisu svjesni vrijednosti koje imamo. Trendovi u svijetu koji idu prema povratku prirodi, organskoj prehrani i prirodnoj kozmetici svakako im idu na ruku. Broj posjeta kroz kolovoz za njih je najbolji pokazatelj budući da nisu najposjećenija destinacija u vrućim ljetnim mjesecima, a ovogodišnji su kolovoz završili s povećanjem individualnih posjetitelja od 300 posto i povećanjem broja dolazaka od 100 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz.

- To nam je najbolji pokazatelj da je priča koju smo započeli dobra i da trebamo samo biti uporni i nastaviti slijediti ovaj put. Nadamo se da će nam ove godine rezultati biti barem nekih 20-30 posto veći s tim da je vrijednost i potencijal Zagore u tome što ona nije destinacija za dva ljetna mjeseca. Mi možemo reći da nam sezona počinje u travnju i počinje jenjavati tek krajem listopada, imamo potvrđene ture do 27. listopada jer smo mi destinacija koja se počinje puniti kada se more lagano počinje prazniti - kaže za kraj Eva Duilo.