Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Književni most Mediterana: 'Poezija bokeljskih Hrvata' predstavljena u Dubrovniku
Kultura Piše: Dalmatinski portal

Književni most Mediterana: 'Poezija bokeljskih Hrvata' predstavljena u Dubrovniku

Knjiga je objavljena u izdanju Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, u Saloči od zrcala Dubrovačkih knjižnica, predstavljena je antologija 'Poezija bokeljskih Hrvata' književnika i publiciste Božidara Proročića i hispanistice dr. Željke Lovrenčić. Uz autora, o knjizi su govorili Gzim Hajdinaga, direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM), Veljko Đukanović, lektor, urednik i profesor književnosti, dok je moderator bio novinar i pisac Boris Njavro, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca. Okupljene je na početku pozdravila djelatnica Dubrovačkih knjižnica Nikolina Njirić, izrazivši zadovoljstvo što je Dubrovnik domaćin večeri posvećenoj hrvatskoj književnoj tradiciji Boke kotorske.

Atmosfera je bila ispunjena toplinom i međusobnim poštovanjem, što se posebno osjetilo u iskrenom i srdačnom dočeku koji je domaćin Boris Njavro priredio autoru i gostima. Njavro je naglasio kako je riječ o 'važnom događaju i za Dubrovnik i za Boku', ističući da je književnost 'most između ljudi i civilizacija'. Nazvao je večer 'jednim lijepim književnim susretom' koji povezuje duhovne obale Mediterana i kulturni identitet hrvatskog juga.

Knjiga je objavljena u izdanju Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM), a uz Proročića, na njenom oblikovanju radila je i esejistica i hispanistica Željka Lovrenčić.

Moderator Njavro posebno je istaknuo da je riječ o 'velikom književno-kulturnom pothvatu' koji je spojio Crnu Goru i Hrvatsku u zajedničkom kulturnom prostoru.

Direktor CEKUM-a Gzim Hajdinaga naglasio je da je ova institucija s ponosom podržala objavljivanje antologije.

'Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore kontinuirano radi na afirmaciji i prezentaciji kulturnog stvaralaštva manjinskih naroda. Ova antologija potvrđuje koliko je važno očuvati i predstaviti bogatstvo identiteta Hrvata u Crnoj Gori, naročito u Boki Kotorskoj. Ona svjedoči o stoljetnim vezama naših gradova Ulcinja i Dubrovnika koje povezuje pomorska tradicija, kultura i uzajamno poštovanje', kazao je Hajdinaga.

Dodao je kako Dubrovnik i Boka ne dijele samo more, već i duhovnu pripadnost istom kulturnom krugu, također da je zahvaljujući autorovom radu 'Crna Gora dobila vrijedno svjedočanstvo o vlastitom kulturnom pluralizmu i trajanju'.

Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonimir Deković, istaknuo je kako je ova antologija 'značajna publikacija za očuvanje identiteta Hrvata u Crnoj Gori, a posebno u Boki kotorskoj'.

'Antologija Božidara Proročića pokazuje da se hrvatska riječ u Boki uvijek bila snažna i jaka. Ona svjedoči o kontinuitetu, snazi i stvaralačkoj energiji jednog naroda koji je, čuvajući svoj jezik i kulturu, čuvao i samoga sebe. Ovo je djelo koje će trajno ostati upisano u temelje hrvatske književnosti Crne Gore', kazao je Deković.

Antologija 'Poezija bokeljskih Hrvata' obuhvaća hrvatsko pjesništvo Boke kotorske od 16. do 21. stoljeća, s prvim poznatim primjerima na latinskom i talijanskom jeziku, poput Jurja Bizantija i Ludovika Paskalića. Djelo posebno dobiva na značaju jer je obogaćeno s pet novih autora koji do sada nisu bili zastupljeni u ranijim pregledima i antologijama, čime je dodatno proširen kanon hrvatskog pjesništva u Crnoj Gori.

Proročić i Lovrenčić ovom su antologijom trajno ucrtali Boku Kotorsku na hrvatsku kulturnu kartu, obuhvaćajući i pjesnike iz Bara, Ulcinja i drugih dijelova Crne Gore. Time su potvrdili da se krug hrvatske književnosti u Crnoj Gori širi i danas, uz snažnu volju da se sačuva kulturni i jezični identitet Hrvata.

Vaša reakcija na temu