Lisica Dubravke Ugrešić na Splitskom ljetu u režiji Ivice Buljana i izvedbi moćnog glumačkog tandema
Nakon premijerne izvedbe 31. srpnja, reprizne su 1., 2., 4., 6. i 7. kolovoza
Lisica, dramska predstava po istoimenom romanu Dubravke Ugrešić 'priča o tome kako nastaju priče', premijerno će biti izvedena na 71. Splitskom ljetu 31. srpnja. Dramatizaciju i režiju potpisuje Ivica Buljan, a igraju glumci Snježana Sinovčić Šiškov i Zlatko Burić. Drama se izvodi na tri različite mikrolokacije u sklopu kompleksa Vile Dalmacija na Marjanu.
Na medijskoj konferenciji u atriju Hrvatskog narodnog kazališta Split predstojeću su premijeru predstavili ravnatelj Splitskog ljeta Vicko Bilandžić, ravnatelj Drame HNK Split Ivan Penović, redatelj Ivica Buljan, protagonisti Snježana Sinovčić Šiškov i Zlatko Burić te koautor (uz Aleksandra Antića) scenske glazbe Luka Barbić.
Uvodno se prisutnima obratio Vicko Bilandžić istaknuvši iznimno zadovoljstvo i ponos koje osjeća zbog sudjelovanja u predstavi umjetnika kao što su Ivica Buljan, dobitnik europskog Oscara Zlatko Burić, prvakinja Drame HNK Split Snježana Sinovčić Šiškov, Luka Barbić i Aleksandar Antić. Izrazio je zadovoljstvo i odličnom posjećenošću, ispunjenim gledalištima u dosadašnjem tijeku 71. Splitskog ljeta.
Ivan Penović naglasio je produkcijsku zahtjevnost Lisice. 'Ovo definitivno nije 'mala predstava'. Prije svega, Lisica je velik roman, jedan od posljednjih nedavno preminule Dubravke Ugrešić, njezino remek-djelo. Roman koji se bavi pisanjem, pozicijom pisca u današnjem svijetu, kombinacija fikcije i fakcije, koji ima i povijesne zapise, esejističke dijelove, pa onda ulazi u nešto jako osobno, introvertno, autobiografsko. Ivica, Snježana i Zlatko su iskusni umjetnici s vrlo različitim opusima iza sebe. Tako dobivamo komplementarnost koja odgovara kompleksnosti samog teksta, ono što u predstavi rađenoj po ovom romanu trebamo dobiti. Produkcijski to usložnjava izvedba na tri mikrolokacije pored Vile Dalmacija'.
Redatelj i autor dramatizacije Ivica Buljan je istaknuo: 'U razgovorima s Ivanom Penovićem o tome što postaviti na Splitskom ljetu, znao sam da to mora biti komad koji ima neku vrstu ekskluzivnosti kakvu Splitsko ljeto od svojih početaka traži, ne običan repertoarni projekt. Lisica to u svakom slučaju je. Ne nazivam je romanom nego tekstom, a ni moj postupak ne mogu nazvati dramatizacijom već nekom vrstom rada koji se na lisičji način pokušava prišuljati Dubravkinom tekstu i na sličan teatarski način odgovoriti izazovima kakve ona postavlja u svom pismu. Zbog toga naša predstava ima tri dijela koji imaju različite forme. Jedna je hommage ruskoj avangardi koji nije nikakva povijesna rekonstrukcija. Predstava tu pokušava preispitati što bi danas bili utjecaji ruske kazališne avangarde koje u kazalištu vidimo a na prvi su pogled nevidljivi
U drugom dijelu razvijamo svojevrsnu teatarsku konferenciju u kojoj Snježana i Zlatko razgovaraju o autoru Piljnjaku koji je, iz više razloga, amblematska figura te avangarde. Dubravka je tu bila najveći stručnjak, čak i na svjetskom nivou. Piljnjak simbolizira, u sebi nosi, sabire sve motive pisca koji istovremeno stvara novo društvo koje ga onda reciklira i odbaci kao neupotrebljivog. Lisica je tu simbol ne samo za pisce, samu Dubravku, nego za sve umjetnike koji su u isto vrijeme kritični i pripadaju establišmentu a njihov rad može se u jednom trenutku iz okruženja u kojem je obasuto panegiricima pretvoriti u ništavnost, u prah. Finalni se dio sastoji iz dva mala dijela. To je ljubavna priča, a za to je Dubravka Ugrešić majstor.
Priča o ljubavi između autorice i deminera Bojana sabire danas vrlo aktualnu priču o ljubavi i vjerovanju starijih osoba. Prepoznat ćemo u tom dijelu svu onu njenu esejistiku kad govori o sebi kao emigrantici koja je prognana, koja se vraćala se ali nikad potpuno, prepoznat ćemo autoricu Štefice Cvek, da bi predstava završila posvetom čitavoj njenoj osobi, važnosti za našu kulturu i sredinu. Ponosni smo što je Splitsko ljeto taj medij koji ju je prvi nakon njene smrti na neki način rekanonizirao u sam panteon hrvatske kulture nego i u puno širem smislu. To je naš zadatak. Snježana i Zlatko u ovoj predstavi nisu glumci koji izvršavaju naputke, oni su u pravom smislu riječi autori. Ta vrsta energije, lucidnosti, intelekta, samoprijegora i predanosti koji oni ulažu doista je rijetkost, a i to je neka vrsta veze s ruskom avangardom. Isto vrijedi i za ostale suradnike, Anu Savić Gecan u vizualnom dijelu predstave, Luku Barbića i Aleksandra Antića koji su zaduženi za glazbu, te mog stalnog umjetničkog suradnika Roberta Waltla, koji je pomagač u dramaturgiji i zadnja kritička ruka u posljednjim danima.
Zlatko Burić poručuje: 'Ovu predstavu vidim kao mjesto baš onakvog teatra koji mene zanima, gdje cilj nije napraviti produkt koji bi bila neka blještava predstava nego zaroniti, diskutirati između nas i s publikom o stvarima koje su važne u ovoj našoj stvarnosti. Dubravkin tekst je polazište za to. Ona je za mene dio nekog svijeta i nekih događanja koja su počela početkom sedamdesetih, prisutna je bila cijelo vrijeme kao sugovornik u tome što smo radili. Mi iz Kugla glumišta imali smo tad slične interese kao i ona. Ovo što sad radimo nastavak je jedne duge priče. A pritom uživamo u tom poniranju u Dubravkin tekst. Veliko mi je zadovoljstvo što sam tu'.
'Zlatko je junak iz moje rane mladosti, kao curetak gledala sam na Splitskom ljetu predstavu Kugla glumišta. Divno je u ovom poslu kad dođeš do toga da dijeliš radno-scenski prostor sa svojim junacima iz djetinjstva koji su još uvijek strašno živi, pripadaju vremenu, a njihova glumačka sredstva nisu okoštala. Kićo je jedan moderan glumac. Naša je predstava sastavljena je od tri dijela, tri različite strukture, tri različite izvedbene forme, što je za glumce jako izazovno. Volim raditi na Splitskom ljetu jer nas izvlači iz ambijenta kazališta koje je naša sigurna kuća, izvuče nas u prostor gdje moramo stvoriti jedan balon oko nas, sjediniti se s tim prostorom. Čini mi se da cijeli ansambl zbog toga puno više energije ulaže jer smo izmaknuti iz ambijenta u kojem smo sigurni.
Cijeli autorski tim ove predstave, Ivica, Zlatko, Ana Savić Gecan, Luka Barbić, Saša Antić i Robi Waltl s kojima radim prvi put, potpuno su uključeni u stvaranje ove predstave, a to nije nije uvijek slučaj. To je ono zbog čega se volim baviti kazalištem', kaže Snježana Sinovčić Šiškov.
'Rad s cijelom ovom ekipom je inspirativan, poučan i zabavan. Veliki mi je užitak i čast rad na ovoj predstavi. Veselim se na premijeri', rekao je Luka Barbić.
Nakon premijerne izvedbe 31. srpnja, reprizne izvedbe na programu 71. Splitskog ljeta su 1., 2., 4., 6. i 7. kolovoza.
