Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
LUT KOD RADOVANA: U Muzeju grada Trogira otvara se izložba 'Pop art'
Kultura Piše: Dalmatinski portal

LUT KOD RADOVANA: U Muzeju grada Trogira otvara se izložba 'Pop art'

Možete je razgledati do 20. svibnja

Nakon uspješnih izložbenih suradnji Likovne udruge Trogir, Osnovne škole Majstora Radovana i Muzeja grada Trogira započetih 2022. godine organizacijom humanitarne prodajne izložbe 'LUT kod Radovana', nastavljenih 2023. s podnaslovom 'Na rođendanskom slavlju' te 2024. godine s podnaslovom 'Kartolina moga grada', pozvani ste da se i ove godine pridružite u izložbenom prostoru Muzeja grada Trogira na otvorenju izložbe 'Pop art', 13. svibnja u 19.30 sati.

O ideji za izložbu, pop artu, učeničkim reakcijama i stvaralačkom procesu kao i širem značaju ove izložbe popričali smo s voditeljicom ovog već tradicionalnog izložbenog projekta, Magdalenom Kudelik, mag. educ. art., nastavnicom likovne kulture u Osnovnoj školi Majstora Radovana.

Koja je osnovna ideja ovogodišnje izložbe, ali i suradnje?

- Suradnja Likovne udruge Trogir, Osnovne škole Majstora Radovana i Muzeja grada Trogira nastavlja se i evo sad možemo reći, već tradicionalno u svibnju kada se obilježava i Dan škole, ali i simbolički, kao buđenje novog pokreta i spoznaja. Ove godine tema je bila pop art – umjetnički pravac koji je snažno obilježio 20. stoljeće. Ideja je bila približiti umjetnost učenicima kroz svijet koji im je blizak – svijet popularne kulture, medija i svakodnevice.

Zašto baš pop art?

- Pop art je umjetnički izričaj koji je nastao 1950. godine kao reakcija na tadašnju ozbiljnost i zatvorenost svijeta umjetnosti. Umjetnici poput Andyja Warhola i Roya Lichtensteina okrenuli su se svakodnevnim slikama, reklamama, stripovima, glazbi, proizvodima iz supermarketa, te postavljali pitanja poput: Zašto bi umjetnost bila rezervirana samo za elitu? Cilj pokreta bio je umjetnost približiti široj publici i pokazati da i ono obično, svakodnevno ima umjetničku vrijednost. U tom duhu, učenici su kroz rad na ovoj izložbi imali priliku postati ne samo promatrači, nego i aktivni sudionici kulture u kojoj žive.

Kako su učenici reagirali na ovu temu?

- Iznimno pozitivno. Učenici su kroz rad na ovoj izložbi imali priliku postati ne samo promatrači, nego i aktivni sudionici kulture u kojoj žive. Umjetnost je postala alat za propitivanje vlastitog identiteta i mjesta u društvu. Proces stvaranja nije se temeljio samo na učenju o bojama, linijama i umjetničkom pravcu, već na prepoznavanju utjecaja koje popularna kultura ima na njih same.

Što su kroz taj proces naučili?

- Kroz razgovor, istraživanje i kreativni rad, učenici su postajali svjesniji tih utjecaja. Mnogi su prepoznali da umjetnost nije samo rezultat, već i osobni put, proces, koji najčešće utječe pozitivno na njih, njihovo emocionalno stanje, samopouzdanje i unutarnju hrabrost kada naprave nešto što nitko do sada nije, nešto samo njihovo. Motivacija za rad bila je visoka, jer su zadaci bili povezani s temama koje ih zaista dotiču: odijevanje, glazba, društvene mreže, prihvaćenost. U takvom prostoru, u kojem je autentičnost važnija od perfekcije, učenici su se osjećali slobodnije izraziti.

Kakav je širi značaj ove izložbe, s obzirom na to da su ovim procesom učenički radovi postali više od 'samo' likovnih djela?

- Izloženi radovi nisu samo vizualni proizvodi, maštovito i inovativno osmišljeni dizajn, oni su odraz unutarnjih pitanja, stavova i želje da učenici budu viđeni onakvima kakvi zaista jesu. Izložba je rezultat procesa u kojem se s učenicima radilo na razvoju samopoštovanja, hrabrosti i samopouzdanja. Kroz umjetnost su bili potaknuti razmišljati o sebi, a ne o tome kako ih drugi vide, ali i kako oni vide druge. Postoje li lažna predstavljanja, prijateljstva, standard ljepote, moda, instant slava i uspjeh? Guše li tuđe vrijednosti naš osobni rast u koliko ih prihvaćamo bez propitkivanja? Možemo li postati super junaci svojih života i ljudi kojih volimo? Može li super moć biti iskrenost i ljubav? Fokus je bio na unutarnjem izrazu, autentičnosti i vjerovanju vlastitoj intuiciji. Učili su slušati svoje želje, kako vjerovati sebi i kako kroz umjetnost reći ono što riječima ponekad ne bi mogli, pratiti snove i biti ustrajni u onome što ih pokreće.

Koja bi, dakle, bila po(r)uka za kraj?

- Pop art je jednom promijenio pravila umjetnosti. Možda je vrijeme da i mi promislimo što je danas popularno i tko ima pravo odlučivati o tome. Roy Lichtenstein je rekao 'Umjetnost ne transformira, ona jednostavno oblikuje', što odgovara ideji kako umjetnost ne mora nužno mijenjati svijet izvana, već oblikuje naše poimanje sebe i okoline u kojoj se krećemo. U vremenu kada je lako izgubiti vlastiti glas u buci trendova, učenici su kroz kreativni proces učili da je vrijedno ostati svoj. Jer upravo tu, u toj iskrenosti i originalnosti, leži prava snaga izraza. Vjerujem da će to uočiti i prepoznati svi koji dođu razgledati izložbu u Muzej grada Trogira.

Izložbu 'Pop art' možete razgledati do 20. svibnja, od ponedjeljka do petka od 9 do 12 te od 17 do 20 sati.

Vaša reakcija na temu