Preuzimanjem ključeva grada od gradonačelnice Kristine Križanac Krnjevalska udruga grada Sinja, uz nazočnost desetak maškaranih članova, najavila je svoju kratku, ali upečatljivu vladavinu alkarskim gradom. Sinjane i njihove goste u sklopu bogatoga programa sve do 25. veljače očekuje mnogo zabave.
Subotnje jutro tako je započelo dječjim maskenbalom, a od 14 sati sa sinjskoga Hipodroma krenula je povorka Smotre mačkara cetinskoga kraja koja se okupila već šesti put. Površnom promatraču naizgled kaotična skupina šarolikih maškara, a zapravo čvrsta struktura tradicije uigrane stoljećima po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima nepodložnim bilo kakvim promjenama u kojoj sudjeluju isključivo muškarci.
Najbolji prenositelji i čuvari pokladnih običaja u ovim krajevima već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Svoj doprinos dale su mačkare iz sela Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić, u općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Korita), dok se u Trilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.
Impozantni Didi s Kamešnice bili su najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke. Obučeni u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama, na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 metra, a oko struka zvona. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, a bukom i skakanjem simboliziraju borbu dobrih duhova sa zimom koju na taj način tjeraju.
Smotri mačkara cetinskoga kraja ove godine su se pridružili i Grobnički dondolaši, stara karnevalska skupina iz Grobinšćine. Dondolaši na glavi nose krabuju, u ruci žuntu, a na leđima zvono. Prilikom ispaše u gorskim krajevima, vlastelini su unajmljivali dondolaše da čuvaju stada od vukova i ostalih šumskih grabežljivaca. Formirajući krug suprotan od smjera kazaljke na satu simboliziraju povratak u stara vremena.
Pored tradicijskih mačkara koje obrednim ritualima čuvaju dragocjenu tradiciju hrvatskoga naroda, u smotri su sudjelovale i brojne skupine koje svojim komičnim, duhovitim scenskim nastupom upotpunjuju i obogaćuju cjelokupnu povorku.
Kažimo još i kako je ovogodišnju smotru ovjekovječio i Šime Strikoman svojom čuvenom milenijskom fotografijom. Djelić atmosfere donosimo u videozapisu i fotogaleriji.