'MEDUZIN POGLED' Neprocjenjiva izložba otvorena u Arheološkom muzeju, toliko ljepote i zanosa na jednom mjestu
Nevjerojatnih 11 sarkofaga mase preko 36 tona
Split je vrvio od kulturnih događaja u četvrtak navečer, a svakako jedan od najvećih, koji je okupio pregršt posjetitelja je otvorenje izložbe Meduzin pogled u Arheološkom muzeju. Prvi put široj javnosti je predstavljeno 11 golemih sarkofaga nakon 15-ak godina rada od otkrića, datiranih iz 3. i 4. stoljeća.
Izložba je rezultat suradnje Arheološkog muzeja u Splitu i Umjetničke akademije u Splitu, a u potpunosti je prilagođena slijepim i kratkovidnim osobama.
Iza izložbe 'Meduzin pogled' stoji dvojac vrhunskih stručnjaka, Duje Ordulj, viši konzervator-restaurator Arheološkog muzeja u Splitu i izv. prof. art. Siniša Bizjak, prodekan za kvalitetu i razvoj Umjetničke akademije. Kustosica izložbe je dr. sc. Jelena Jovanović, iz Arheološkog muzeja.
Napravili su uistinu i spektakl u Arheološkom muzeju na svečanosti otvorenja, poigrali su se mrakom i svjetlosnim efektima, da bi se na koncu otkrilo pravo bogatstvo, koje je nekada služilo i kao - građevinski materijal.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Jurčević je istaknuo kako se radi o jednoj od najposebnijih izložbi koje je Arheološki muzej imao do sada.
- Riječ je o izvrsnim nalazima koji su pronađeni tijekom zaštitnih istraživanja 2007. godine. Nažalost, nisu pronađeni na mjestu gdje su se nalazili prije, nego kao građevinski materijali koji su ugrađeni u jednu branu uz desnu obalu rijeke Jadra u četvrtom stoljeću. Svi ovi sarkofazi bili su polomljeni i uklopljeni u taj obrambeni zid - opisao je nevjerojatni splet ravnatelj.
Nastavio je kako je tijekom istraživanja Goran Skelac izvadio spomenike s tih ulomaka i prenio ih u Salonu. Potom su restauratori, profesor Bizjak i viši restaurator Ordulj, započeli restauraciju 2007. godine. Kao kuriozitet spomenimo i da je Ordulj tada bio Bizjakov student.
- Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture, a postavljena je u najljepši dio našeg vrta jer ovi spomenici zaslužuju reprezentativan prostor. Izložba će biti otvorena sigurno do veljače sljedeće godine, a dijelovi ove izložbe bit će uklopljeni u novi stalni postav - govorio je ravnatelj.
Istinski zanos i ljubav prema zanimanju bili su vidljivi i kod Ordulja i Bizjaka.
- Ova izložba je jedna lijepa priča o 11 spomenika, pronađenih 2007. godine, koji su prošli kroz pravi muzeološki postupak, od pronalaska, restauracije do danas, kada su postali muzejski eksponati. Naši muzeji danas, pretrpani su raznim vrijednim materijalima, a rijetko je slučaj da se tako velike spomenike može postaviti i prezentirati u muzeju - naveo je.
Napomenuo je kako izložbu prati katalog čiji su autori Goran Skelac, akademik Nenad Cambi koji je dao arheološki kontekst svim spomenicima, dok su Bizjak i Ordulj zapisivali konzervatorsko-restauratorski proces na svim tim spomenicima.
Bizjak je dodao kako je imao čast raditi s kolegama iz muzeja na ovoj izuzetnoj izložbi.
- Riječ je o spomenicima koji su prošli kroz nekoliko faza restauracije, a također je u projektu sudjelovalo nekoliko generacija studenata - iznio je.
Odgovorio je i na upit zašto se izložba zove 'Meduzin pogled'.
- Meduza je mitološka ličnost koja je relativno često prikazana na antičkim spomenicima, a prisutna je na nekoliko sarkofaga i poklopaca prikazanih na izložbi. Meduza je bila prikazana kao zaštita, jer se vjerovalo da može 'skameniti' ljude svojom pojavom - obrazložio je stručnjak.
Ivan Tokić, predsjednik Županijske udruge za slijepe i slabovidne osobe je zahvalio što su im iz Arheološkog muzeja pristupili sa željom da im pomognu realizirati ovu izložbu.
- Slijepim osobama ovakvi sadržaji puno znače jer informacije ne možemo primiti vidom, nego trebamo kompenzaciju putem sluha i dodira. Stoga nam je jako drago što izložba postaje inkluzivna i nadamo se da će ovakvi projekti nastaviti rasti - kazao je Tokić.
Blistao je i profesor emeritus, akademik Cambi više puta ističući o koliko reprezentativnim dijelovima se radi. Akademik je svjedok neprocjenjivog otkrića.
- Nažalost, ne znamo kome su ti sarkofazi pripadali jer nisu sačuvani natpisi. Grobna parcela na kojoj su se nalazili sarkofazi vjerojatno je bila privatna, a vlasnik je mogao prodavati prostor za grobove. Nadamo se da će se kroz daljnja istraživanja, kako se radovi u Solinu nastavljaju, otkriti više informacija, uključujući natpise koji bi mogli povezati ova nalazišta s nekim specifičnim osobama - vjeruje akademik.
Na samom kraju obratila se i dekanica Umjetničke akademije Miona Miliša.
- Naša suradnja seže iz davnih dana, još dok smo mi bili na studiju. Ponosni smo što se naši studenti i danas isto tako imaju priliku obrazovati na ovakvoj vrhunskoj spomeničkoj baštini - ustvrdila je Miliša.
Podsjetimo kako se od građevinskog materijala došlo do senzacionalnog arheološkog otkrića.
2007. godine, prilikom izgradnje Mosta dr. Franje Tuđmana preko rijeke Jadro u Solinu, arheolozi su na lokalitetu Ribnjak naišli na impresivan antički zid, dug 37 metara i širok tri metra. Istraživanja su u samom zidu otkrila spolije (razbijene dijelove sarkofaga i drugih antičkih građevina) koji su, očito uslijed žurbe i hitnoće tadašnje situacije, poslužili kao građevinski materijal za izgradnju ovog zida. Smatra se da je ova konstrukcija u 4. stoljeću služila kao brana za regulaciju toka rijeke Jadro te tako štitila istočne zidine Salone od poplava. Prije nego što je sagrađen današnji Most dr. Franje Tuđmana u Solinu, arheolozi su uspjeli dokumentirati i sačuvati ukupno 50 kamenih ulomaka i artefakata, koje su konzervatori-restauratori kasnije uspjeli ponovo spojiti u originalne spomenike. Odabranih 11 monumentalnih artefakata, datiranih iz 3. i 4. stoljeća, koji su svojom veličinom, izgledom i majstorstvom izrade oduševili arheologe te pred konzervatorsko-restauratorsku struku postavili veliki izazov.
Naglasimo i da renomirani kreativni studio Kazinoti & Komenda iz Splita potpisuje vizualni identitet izložbe, dok je dizajn postava djelo zagrebačkog Clinica Studija.
Živana Šušak Živković | 13. 02. 2025. | 21:52h
Vaša reakcija na temu