Monografija 'Podstrana u Poljicima'

Prirodne, kulturne i ine vrijednosti Općine Podstrana do sada su predstavljene u više turističkih monografija, među njima su i dvije antologije hrvatskog stihovlja sudionika književne manifestacije Dobrojutro more, koja se u tom mjestu održava od 1997. za Dan domovinske zahvalnosti, a ovih se dana pojavila lijepa i luksuzno opremljena monografija 'Podstrana u Poljicima' iz pera umirovljene profesorice Eme Gorete.

U toj dvojezičnoj divot knjizi na hrvatskom i engleskom jeziku na 220 stranica velikog A4 formata, u suizdanju Ogranka Matice hrvatske, Turističke zajednice i Općine Podstrana, s fotografijama krajobraza, društvenih i kulturnih dobara, autorica najprije upoznaje čitatelje s najvažnijim događanjima iz povijesti mjesta, predstavlja aktualni društveni trenutak tog turističkog primorskog mjesta, posebno ističući brojne vrijedne arheološke i druge kulturne spomenike (antički reljef boga Silvana, nadgrobnu ploču Kanije Urbane, nadgrobnu stelu rimskog vojnika Lucija Artorija Kasta, reljef božanskog boja boga Peruna, spomen ploču na pobjedu kneza Mislava nad Mlačenima 839. godine, ranokršćanski plutej...). Spominje se povijest izgradnje 8 crkvi, 5 zaslužnih podstranskih svećenika, a sve je začinjene stihovima u slavu slavne mjesne voćke praske (breskve).

U drugom dijelu knjige obrađena je povijest dične Poljičke Republike, kojoj je pripadala i Podstrana, a taj mosorski prostor između rijeka Žrnovnice i Cetine danas je u sastavu susjednih općina i gradova. Nezaobilazne stranice posvećene su Poljičkom statutu (pa je i  naslov knjige u impresumu napisan i na pismu poljičici), podsjeća se na Poljički stol koji je 1676. prvi u Europi ukinuo kmetstvo, poslikani su i svi javni spomenici (Pop glagoljaš u Gatima, Meštrovićeva Mila Gojsalića nad kanjonom Cetine, sveti Leopold Bogdan Mandić u Zakučcu, a privlači i snimak dronom Božićnog sela u Srijanima, zaselak Nart...).

O bogatstvu života i pučkih običaja u drevnim Poljicima svjedoči pohvalni biljeg da su među zaštićene svjetske UNESCO-ve i hrvatske spomenike nematerijalne kulturne baštine upisane četiri glazbene osobitosti koje se i danas čuju u poljičkim dvorima i domovima: glagoljaško crkveno pjevanje od 2008., ojkanje od 2010., gluho (nijemo, mutavo, šuplje) kolo od 2011. te klapsko pjevanje od 2012. godine. Poljičani su se izborili i da se na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske upišu poljički soparnik (zeljanik ili uljanik) od 2009. te poljičica hrvatska ćirilica od 2023. godine.

Knjiga 'Podstrana u Poljicima' Eme Gorete nije samo raskošni turistički vodič i priručnik gostima, ona je namijenjena prije svega i nama samima kao pozivnica da štujemo i čuvamo svaki naš kamen i znamen, o kakvima se brojne druge zemlje ne mogu podičiti.