Noć muzeja u Muzeju općine Jelsa

Ovogodišnje izdanje Noći muzeja u Muzeju općine Jelsa u fokus stavlja recentna arheološka istraživanja koja otkrivaju otočnu prošlost skrivenu pod slojevima zemlje i u morskim dubinama hvarskog akvatorija. Posjetitelje vode na (dnevni) izlet s arheologom na Galešnik - lokalitet iznad Jelse, a zaron u prošlost i otkrivanje podvodne baštine otoka Šćedra poslušat će u udobnosti njihove Vinogradarske zbirke u Pitvama. 

'Družit ćemo se s učenicima osnovnih škola u Jelsi i Hvaru kroz predstavljanje njihova umijeća fotografije camerom obscurom. Pridružite nam se na večernjem druženju u muzeju i uz zdravicu ispratimo Noć muzeja zajedno!', poručuju iz Muzeja općine Jelsa.

Evo i detaljan program

12.00 - Obilazak arheološkog lokaliteta Galešnik, izlet s arheologom

Program započinje dnevnim događanjem, izletom na utvrdu Galešnik pod vodstvom arheologa i ravnatelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika dr. sc. Miroslava Katića. Jedinstvena je ovo prilika za sve ljubitelje arheološke baštine otoka Hvara da 'iz prve ruke' na autentičnoj lokaciji saznaju nešto o recentnim istraživanjima ovog lokaliteta.

Utvrda Galešnik dio je jadranskog maritimnog limesa čija izgradnja započinje vjerojatno u IV. stoljeću, a biva dovršena u VI. stoljeću u doba Justinijana I. Ovaj limes čini niz signalizacijskih postaja - utvrda predviđenih kako za kontrolu plovidbe tako i za pribježište (refugium) lokalnom stanovništvu koje je gravitiralo pojedinoj fortifikaciji na limesu. Uzduž hrvatskog istočnojadranskog pojasa, kao dijela limesa, na potezu od Bokokotorskog zaljeva do zapadnoistarske obale pronalazi se nemali broj sličnih kasnoantičkih fortifikacijskih objekata. Među njima, Galešnik je jedna od najbolje očuvanih utvrda na hrvatskoj obali Jadrana. Kontrolirala je pomorski promet koji se odvijao duž Makarskog primorja i kanala između otoka Brača i Hvara. Također je nadzirala lokalni put, najvjerojatnije napravljen u rimsko doba, koji je povezivao istočnu i zapadnu stranu otoka. Nova arheološka istraživanja na kasnoantičkoj utvrdi Galešnik otkrila su stambene prostorije većih dimenzija naslonjene na unutarnju stranu bedema. Specifičnost Galešnika je i proteihizma (predzid) koji se podigao ispred jugozapadnog ulaza u utvrdu na pravcu pružanja starog bedema ilirske gradine. Tu je pristup utvrdi bio olakšan zbog konfiguracije terena dok su ostali dijelovi bedema Galešnika izgrađeni iznad teško pristupačnih visokih litica.

Dr. sc. Miroslav Katić (MHAS) voditelj je recentnih arheoloških istraživanja Galešnika, koja su provedena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Splitsko-dalmatinske županije - Programa sufinanciranja projekata arheološkog turizma SDŽ.

18.00 - Otvorenje Noći muzeja, Vinogradarska zbirka, Pitve

18.15 - Predstavljanje programa: Otok Hvar camerom obscurom - Predstavljaju prof. Katija Barbić i učenici sudionici programa

Petodnevna fotoradionica 'Otok Hvar camerom obscurom' provedena 2024. godine okupila je grupu učenika i učenica osnovnih škola iz Hvara i Jelse koji dijele ljubav prema fotografiji. Camera obscura ili tamna komora naprava je u obliku kutije s točkastim otvorom na jednoj strani i zaslonom na suprotnoj strani na kojem se projicira obrnuta slika. Na ovom su načelu izrađeni prvi fotoaparati. Članovi Hrvatskog fotosaveza Zlata Medak i Predrag Bosnar podučili su naše učenike ovoj staroj tehnici, a nastavnice Katija Barbić i Ivana Carić povele su ih u istraživanje otoka. Na svom putu savladavanja tehničkih vještina i upoznavanja kulturne baštine otoka, učenici su izradili seriju fotografija karakterističnih motiva hvarskih naselja Hvara, Malog Grablja, Staroga Grada, Vrboske, Jelse, Pitava, Vrisnika i Svirača. Njihovi radovi sabrani su u fotomonografiji i kalendaru za 2025. godinu.

Program je povela Agencija za upravljanje Starogradskim poljem u suradnji s Muzejom općine Jelsa i Muzejom hvarske baštine, a financiran je sredstvima Splitsko-dalmatinske županije - Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu.

'Veliko nam je zadovoljstvo ugostiti učenice i učenike sudionike ovog programa i prof. Katiju Barbić u Noći muzeja u Vinogradarskoj zbirci u Pitvama gdje je bio postavljen i privremeni foto studio za ovaj program', poručuju iz Muzeja.

19.00 - Predavanje: Zaron u prošlost, Podvodna arheološka baština otoka Šćedra, predavačica Tea Katunarić Kirjakov, podvodna arheologinja, Sveučilište u Splitu (UMAS)

Po brojnosti potpuno sačuvanih antičkih brodoloma milostivi otok jedinstven je u Jadranu i na Sredozemlju. U njegovu podmorju do sada su registrirana tri helenistička brodoloma koji su među najstarijim helenističkim brodolomima Sredozemlja. Baštinu skrivenu dubokim plavetnilom otkrit će podvodna arheologinja Tea Katunarić Kirjakov, koja je kontinuirano angažirana na istraživanjima i dokumentiranju podvodne baštine Šćedra. Ova je tema potaknula suradnju lokalnih organizacija - Muzeja općine Jelsa, udruge Prijatelji otoka Šćedro i Općinske knjižnice i čitaonice Jelsa na programu Prezentacije arheoloških lokaliteta podmorja općine Jelsa, otok Šćedro koji je već dvije godine financiran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije iz programa Arheološkog turizma.

Spomenuti brodolomi nalaze se na velikim dubinama namijenjenima tehničkom ronjenju s mješavinama plinova te je njihovo istraživanje i dokumentiranje iznimno zahtjevno. Suvremeni standard arheološke dokumentacije je izrada fotogrametrijskih 3D modela te su oni izrađeni za sva tri helenistička brodoloma kod Šćedra, kao i podvodne i kopnene strukture vile maritime na Šćedru. Oni omogućavaju znanstveno istraživanje lokacija, osnova su za izradu elaborata daljnjih istraživanja, ali i buduće prezentacije lokaliteta. Posljednji u nizu dokumentiranih brodoloma je onaj koji se nalazi na dubini od 64 metra u izuzetno mutnom moru s jakim strujama. Riječ je o lokalitetu nedostupnom široj javnosti stoga je njegova prezentacija sada moguća putem cjelovitog 3D fotogrametrijskog snimka. Iz njega je jasno vidljivo da amfore leže na površini veličine 17 x 7 metara i na visini višoj od  1,5 metar. Posložene su u tri jasno vidljiva reda jedan iznad drugoga na morskom pijesku. Amfore ocrtavaju konture broda čija se drvena konstrukcija možda još uvijek nalazi u naslagama pijeska.

20.00-24.00 - Razgled stalnog postava i promotivna ponuda muzejskih publikacija