Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
O SILOVANJU I KORONAVIRUSU Predstavlja se književni prvijenac Jelene Alfirević 'Bila sam žohar'

O SILOVANJU I KORONAVIRUSU Predstavlja se književni prvijenac Jelene Alfirević 'Bila sam žohar'

Danas u Prokulturi - Kući jezika i kulture na Peristilu

Danas u 18 sati u Prokulturi - Kući jezika i kulture na Peristilu u Splitu održat će se predstavljanje nagrađenog književnog prvijenca 'Bila sam žohar' o silovanju i koronavirusu književnice Jelene AlfirevićPovod je ovog predstavljanja Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. 

Knjigu će predstavljati: 

- izv. prof. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić, povjesničarka književnosti

- izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato, teatrologinja i pov. književnosti

- prof. Ivna Grubišić, voditeljica skloništa za žrtve obiteljskog nasilja Caritas

- Livija Plančić, predsjednica Bijelog kruga

- dipl. slikarica Enca Kovačević

Magdalena Mrčela, književnica i prof. hrvatskog jezika

- Jelena Alfirević, prof. hrvatskog jezika i autorica knjige.

Suvremenu plesnu minijaturu Bol izvodi prof. Bernarda Klarin u koreografiji prof. Jasne Frankić BrkljačićGibonnijevu pjesmu 'Hodaj,' kao podršku ženama-žrtvama nasilja, na gitari će svirati Lucija Žulj, u klasi prof. gitare Nene Munitića. Program će moderirati dr. sc. Nansi Ivanišević, predsjednica Prokulture Split.

O književnici

Jelena Alfirević rođena je 7. travnja 1992. u Splitu. Po završetku gimnazijskog obrazovanja upisala je studij Hrvatskoga jezika i književnosti Sveučilišta u Zadru na kojemu je diplomirala 2016. godine. Dobitnica je Nagrade za najboljeg studenta Odjela za kroatistiku i slavistiku u akad. god. 2011./2012. te Rektorove nagrade za izvanredne rezultate postignute u studiju (na temelju postignutih ocjena, znanstvene i stručne aktivnosti) u akad. god. 2013./2014. Od rujna 2019. djelatnica je Sveučilišta u Zadru, asistentica na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja, gdje predaje kolegije: Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse, Hrvatska književnost baroka i prosvjetiteljstva, Medijska kultura te vodi hospitacije, stručnu praksu Metodike hrvatskog jezika. Doktorandica je Humanističkih znanosti (filologija-književnost), a trenutno piše doktorsku disertaciju posvećenu književnim emocijama u dramskoj književnosti. Ljubav i interes prema književnosti pokazuje još od malih nogu, a knjiga 'Bila sam žohar' (Matica hrvatska, 2021.) autoričin je književni prvijenac, koji mahom ima visoke ocjene iz područja struke i kritike. 

O knjizi

Bila sam žohar knjiga je koja u intimnom, društveno-aktivističkom i biblioterapijskom ključu, progovara o iskonskom problemu nasilja nad ženama - silovanju te o aktualnoj pandemiji koronavirusa s kojom je svijet na globalnoj razini suočen. Načelom mimeze i analogije - metamorfozom - književnica ženu pretvara u Žohara, ženskog pandana Gregoru Samsi, intertekstualno snažno komunicirajući s klasikom svjetske književnosti, Kafkinom Preobrazbom. Nezaštićena Žena-Žohar dalje putuje pasionski put križnim postajama svoje ranjene duše, u narativnoj organizaciji od četrnaest nejednakih poglavlja, u čemu se ogleda biblijska intertekstualnost.

- Na pisanje ove teme inspirirao me metaforični pogled na društvo i svijet. Naime, inspirirala me takva metafora kroz sliku žena koje svakodnevno viđamo u svojoj bližoj okolini, a čiji je identitet jednako invaliditet. Žene su to koje susrećemo Marmontovom ulicom, Peristilom, Rivom, Prokuratavima, u trgovinama i drugdje na ulici, a na leđima strpljivo nose svoje teškoće, patnju, nasilje -  metaforu boli, a koju sam osobno vidjela u leđima žene kao svojevrsnom oklopu. S obzirom na to da je žena u knjizi 'Bila sam žohar' silovana, taj oklop neimenovane Žene, zapravo Žohara, predstavljao bi oklopljenost kao zatvorenost, nemogućnost izlaza i kafkijansku teškoće kretanja i življenja. Ali i oklop kao ženino sigurno utočište od osude ili, u ovom slučaju, nerazumijevanja, neempatije vanjskoga svijeta i bližnjega.

Oklop žohara i Žena-Žohar predstavljaju, dakle, nemogućnost izlaza, egzistencijalnu otuđenost, tjeskobu, bol, emocionalnu zatvorenost, strah, a sve to su posljedice čina silovanja, koji je u knjizi detaljno opisan. Također, navedeni glagoli i epiteti opisuju klaustrofobičnu atmosferu u kojoj Žena-Žohar živi, a to je upravo početak pandemije koronavirusa u svijetu, koja još, kako vidimo, ne jenjava. Ukratko Žena-Žohar simbol je jednog sveopćeg grča u kojoj se nalazi zaključana individualna sloboda književne protagonistkinje, jednako kao i kolektivna sloboda 21. stoljeća. U tom smislu važan je alegorijski ključ iščitavanja knjige - ističe dvadesetdevetogodišnja Jelena Alfirević. 

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u Godini čitanja, u organizaciju predstavljanja knjige 'Bila sam žohar' mlade književnice Jelene Alfirević uključili su se Prokultura - Kuća jezika i kulture Peristil, Caritas Split i Matica hrvatska Zadar kao organizatori. 

Vaša reakcija na temu